Edukacija na temu Implementacija kulturno-povijesne i prirodne baštine u redovitu nastavu te izvannastavne aktivnosti, održana je 8.siječnja 2020. godine u Osnovnoj školi Ruđera Boškovića u Grudama. Voditeljica stručne edukacije, doc. dr. sc. Olgica Marušić, naglasila je primjerenost teme za interdisciplinarno poučavanje kroz timski rad nastavnika. Ukazano je na nužnost osposobljavanja učenika za usvajanje koncepata koje će moći povezivati na vertikalnoj i horizontalnoj razini, interdisciplinarnim pristupom, što omogućava dugotrajno i kvalitetno znanje na višim kognitivnim razinama. Nova odgojno-obrazovna paradigma zagovara manje krut odnos između nastavnih predmeta, odnosno implicira međupredmetnu korelaciju s ciljem cjelovitog pristupa u proučavanju konkretne problematike.
Predmet izučavanja biologije prioritetno je prirodna baština, njena raznolikost i zaštita, koja s kulturno-povijesnom čini nedjeljivu cjelinu, uključujući sve aspekte okoliša. Kulturno-povijesna i prirodna baština oskudno su implementirane u nastavne sadržaje prirode i biologije, stoga su veće mogućnosti realizacije, u skladu sa suvremenim zahtjevima, kroz izvannastavne aktivnosti. Nadalje, svjesni smo bogatstva kulturno-povijesne te nadasve zanimljive prirodne baštine, koja nije u potpunosti kategorizirana i valorizirana te je podložna propadanju. Sudionici su upoznati s terminologijom kulturno-povijesne i prirodne baštine, koja se mijenjala i proširivala svoj opseg pod utjecajem tendencija očuvanja prirodnog okoliša. Ukazano je na odgojno-obrazovni značaj, kao i na potrebu adekvatne zaštite u cilju očuvanja autentičnog i prepoznatljivog identiteta.
Razgovaralo se i o mogućnostima sudjelovanja na natjecanjima i različitim projektima, što bi impliciralo većim interesom za zavičajnu baštinu te dodatno motiviralo učenike. Nužno je kombinirati inovativne strategije, kroz aktivnije sudjelovanje učenika u odgojno-obrazovnom procesu. Nastavni proces zahtijeva više dinamičnosti i aktivnosti, što je moguće ostvariti kroz terensku nastavu i istraživački rad. Nadalje, teorijski i istraživački problem baštine prvenstveno polazi od širokog spektra okolišne problematike, a odnosi se na dimenzije pristupa problemima zaštite i valorizacije. U konačnici, istraživanja interdisciplinarnim i multidisciplinarnim pristupom, zasigurno će pridonijeti senzibiliziranju mladih naraštaja za njegovanje i očuvanje zavičajne baštine te razvijanju svijesti o njenom značaju.