Početkom rujna 2019. godine mr. sc. Ivana Banožić Skoko, savjetnica za hrvatski jezik – vanjski suradnik Zavoda za odgoj i obrazovanje, održala je u Županiji Zapadnohercegovačkoj i Hercegbosanskoj županiji sastanke stručnih aktiva za sve učitelje hrvatskog jezika iz osnovnih škola.
Dnevni red sastanaka stručnih aktiva je obuhvaćao sljedeće:
- Uočene nepravilnosti tijekom stručnih nadzora
- Rezultati ankete o čitanosti lektire među učenicima osnovnih škola ŽZH
- Mogućnosti motivacije u nastavi lektire
- Pitanja i prijedlozi
Pod prvom točkom razgovaralo se o najčešćim nepravilnostima u vođenju pedagoške dokumentacije, praćenju i ocjenjivanju s posebnim osvrtom na način određivanja elemenata ocjenjivanja.
Neki od mogućih elemenata ocjenjivanja u nastavi hrvatskog jezika su:
- književnost,
- jezik,
- lektira,
- medijska kultura,
- jezično izražavanje,
- odnos prema radu ili kultura rada.
Aktivi u školama odabiru elemente pazeći da oni pokrivaju sva područja nastave hrvatskog jezika. Istaknuto je kako prilikom definiranja elemenata ocjenjivanja na razini škola treba paziti da se ne izjednačavaju elementi ocjenjivanja s načinima provjeravanja (usmeno ispitivanje, pismeno ispitivanje, kontrolni rad, vježba, ispit znanja, domaća zadaća i sl.). Na aktivima učitelji trebaju donijeti kriterije ocjenjivanja, prag prolaznosti te analizirati rezultate učenika na kraju obrazovnih razdoblja. Sastavnice koje će učitelj koristiti, način praćenja i način izvođenja pojedinih ocjena te izvođenje zaključne ocjene, moraju biti jasni te učenicima objašnjeni na početku nastavne godine.
Pod drugom točkom analizirani su rezultati ankete o čitanosti lektire među učenicima osnovnih škola ŽZH. Uočeno je kako čitanost opada što su učenici stariji. Posebno se velik pad uočava na prijelazu iz sedmog u osmi razred. Rezultati ankete su nametnuli nekoliko pitanja: Kako učenici mogu zavoljeti knjige, čitanje i lektiru? Kolika je u tome uloga učitelja? Što treba mijenjati?
Pod trećom točkom dnevnog reda sudionicima je kroz PowerPoint prezentaciju predstavljeno desetak mogućnosti motivacije i obrade lektire. Anketa je pokazala kako je čitanje učenicima često napor što znači da će i razumijevanje pročitanoga biti vrlo površno, stoga učenicima treba omogućiti neposredan rad na književnom djelu i istraživanje djela. Kroz primjere obrade lektire cilj je motivirati djecu na čitanje, pokazati im kako pristupiti djelu, razmišljati o djelu i potaknuti ih da se u životu vraćaju knjizi. Naravno, učitelj ne može pridobiti svakog učenika za čitanje, ali kreativnijim pristupom u nastavi lektire sigurno će dobiti nove čitatelje.
Pod četvrtom točkom Prijedlozi i pitanja, razgovaralo se o pojedinim člancima iz Pravilnika o načinu praćenja i ocjenjivanja, školskim zadaćama i nastavnim planovima i programima.
Na kraju sastanka savjetnica se zahvalila sudionicima na velikom odazivu te ih je pozvala na kontinuiranu edukaciju, samoedukaciju i međusobnu suradnju na aktivima u svojim školama.