Novosti

Dana 9. travnja 2026. godine u Srednjoj strukovnoj školi Silvija Strahimira Kranjčevića u Livnu održana je edukacija na temu „Europski športski dani“. Edukaciju je održao izv. prof. dr. sc. Franjo Lovrić.

Edukacija je obuhvatila teorijske osnove te upoznavanje s važnošću školskog sporta. Sudionici su upoznati s osnovnim informacijama i poviješću razvoja manifestacije „Europski školski sportski dan“, kao i s mogućnostima njezina razvoja te značajem za Bosnu i Hercegovinu. Također su predstavljeni konkretni primjeri primjene i realizacije u Bosni i Hercegovini. U okviru edukacije obrađeni su i praktični aspekti, uključujući korake registracije te metodologiju realizacije putem službenog web portala. Sudionici su pokazali visok stupanj zainteresiranosti za tematiku te su aktivno sudjelovali u svim segmentima radionice. Posebno je naglašena važnost županijskih školskih sportskih igara, uz prijedlog da se navedeno prenese nadležnim institucijama kako bi se iste uvrstile u planirane aktivnosti.

Dana 9. travnja 2026. godine, u prostorijama Osnovne škole fra Mije Čuića u Bukovici održana je edukacija Sažetak na državnoj maturi (struktura, vrednovanje). Edukaciju je održala prof. Jasminka Petric, a sudjelovali su nastavnici hrvatskog jezika s područja Hercegbosanske županije.

Tijekom edukacije obrađena je tema pisanja sažetka, s posebnim naglaskom na njegovu strukturu, sadržaj i kriterije vrednovanja. Sudionici su upoznati s osnovnim dijelovima zadatka za pisanje sažetka, kao i s uputama koje je potrebno poštovati prilikom oblikovanja teksta, uključujući pravopis, leksik i zadani broj riječi.

Istaknuto je da se sažetak temelji na polaznom, neknjiževnom tekstu koji najčešće obrađuje općedruštvene teme. Takav tekst sadrži jednu ili više osnovnih misli, potkrijepljenih konkretnim činjenicama i primjerima, te jasno ili neizravno izražen autorov stav. Naglašeno je kako je cilj sažetka vjerno prenijeti bit teksta vlastitim riječima, bez unošenja osobnih mišljenja ili komentara.

Poseban dio edukacije bio je posvećen strukturi sažetka, koja uključuje uvod, razradu i zaključak. U uvodu se navode osnovni podaci o tekstu, tema i namjena, dok se u razradi izdvajaju ključne misli svakog odlomka polaznog teksta i važni podupirući podaci. Zaključak objedinjuje prethodno izneseno te uključuje autorov stav o temi. Sudionici su upoznati i s preporučenim opsegom pojedinih dijelova sažetka.

Također su predstavljeni kriteriji vrednovanja, pri čemu je naglašeno da sažetak mora biti objektivan, jasan i sadržajno potpun. Ukazano je na najčešće, pogreške zbog kojih se rad ne vrednuje, poput nepoštivanja zadanog broja riječi, nečitkog rukopisa ili izostavljanja ključnih elemenata zadatka.

Tijekom radionice sudionici su:

• vrednovali gotove sažetke
• pisali sažetak – polazni tekst „Kako je izgledao Shakespeare“

Edukacija je sudionicima pružila jasne smjernice za kvalitetno poučavanje i vrednovanje pisanja sažetka, s ciljem unaprjeđenja učeničkih kompetencija u razumijevanju i sažimanju tekstova.

Mostar – Katehetski ured Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije, u suradnji sa Zavodima za odgoj i obrazovanje u Širokom Brijegu/Livnu i Mostaru, organizirao je 7. travnja 2026. redoviti godišnji Stručni skup vjeroučitelja u Duhovno-edukacijskom centru „Emaus“ u Bijelom Polju kod Mostara.

Skupu su nazočili, uz predavače i biskupa mons. dr. Petra Palića te 108 vjeroučiteljica i vjeroučitelja osnovnih i srednjih škola s područja hercegovačkih biskupija, gospođa Jadranka Bošnjak, ravnateljica Zavoda za odgoj i obrazovanje u Širokom Brijegu, gosp. Željko Ćorić, ravnatelj Zavoda za školstvo Mostar, te vjeroučitelj Željko Bušić, savjetnik u Zavodu.

Predstojnik Katehetskog ureda dr. don Ante Pavlović u svom je uvodnom pozdravu istaknuo važnost sustavne, postupne i kontinuirane provedbe kurikularne reforme koja se već nekoliko godina, s različitim intenzitetom, provodi u županijama i školama s nastavom i programima na hrvatskome jeziku. Posebno je naglasio da ključnu ulogu, uz druge čimbenike reforme, imaju (vjero)učitelji, nastavnici i profesori koji se trajno trebaju usavršavati i stjecati potrebna znanja, sposobnosti, umijeća i vještine kako bi kvalitetno odgovorili potrebama suvremene škole i potrebama učenika u društvu koje se stalno mijenja. U tom je pogledu izabrana i tema stručnog skupa: Izazovi suvremenoga odgoja i obrazovanja u školi u ozračju razvoja životnih vještina i psihičke otpornosti (vjero)učitelja.

Domaćin susreta, biskup mons. dr. Petar Palić, u svom je nagovoru ukazao na izazove suvremenoga čovjeka i društva koje je obilježeno brojnim krizama te dubokim i brzim promjenama na svim područjima života. Naglasio je da je u takvu ozračju i kontekstu jedina istinska stabilnost Božja riječ i obećanje Krista uskrsloga da će biti s nama do svršetka svijeta. Pozvao je vjeroučitelje da prate i prepoznaju „znakove vremena“, da se u svom radu usavršavaju i odvaže koristiti nove znanstvene spoznaje, trajna kulturna dobra i moderna tehnološka postignuća, posebno na području teoloških i odgojno-obrazovnih znanosti koje će znati mudro koristiti u prenošenju evanđeoske poruke djeci i mladima te ih odgajati za istinske ljudske i kršćanske vrijednosti.

Gospođa Jadranka Bošnjak, ravnateljica Zavoda za odgoj i obrazovanje u Širokom Brijegu, u svom je obraćanju istaknula pozitivna iskustva, ali i određene poteškoće u provođenju kurikularne reforme, naglašavajući važnost sustavnog i zajedničkog rada svih aktera uključenih u odgojno-obrazovni proces. Posebno je istaknula kako djeca i mladi danas odrastaju u vremenu obilja informacija, ali često bez jasnih smjernica u digitalnom okruženju koje im, uz brojne mogućnosti, donosi i nove izazove.

Naglasila je kako takvo okruženje može biti izvor pritisaka, nesigurnosti i sve češćih različitih oblika nasilja, pri čemu riječ napisana na ekranu ne nestaje, nego ostavlja trajne posljedice i može utjecati na sliku koju dijete ima o sebi. U tom je kontekstu posebno istaknula važnu ulogu učitelja i vjeroučitelja koji mladima trebaju pomoći razumjeti svijet oko sebe, usmjeravati ih te poticati razvoj odgovornosti, empatije i kritičkog promišljanja, kako bi znali razlikovati bitno od nebitnog i privid od istine. Dodala je da reforma donosi nove metode rada i pristup koji integrira više grupnog rada, projektnu nastavu i istraživački pristup, koji budi radoznalost kod djeteta te ga oblikuje u kompletnu osobu, odnosno osobu koja je samostalna, odgovorna i razvija svoje potencijale u svim područjima.

Ravnatelj Zavoda za školstvo Mostar, gosp. Željko Ćorić, osobito je istaknuo odgojnu ulogu škole i nastavnika, jer uz potrebna znanja koja učenici stječu u školi, odgoj za vrijednosti, etičke i moralne vrjednote ključ je čovjekova cjelovitog razvoja i ostvarenja pravednijeg društva u našem vremenu i u budućnosti. 

 U prvom izlaganju dr. sc. Anita Begić, pročelnica Odsjeka za socijalni rad Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i voditeljica Caritasova Obiteljskog centra u Mostaru, govorila je o razvoju životnih vještina (vjero)učitelja usmjerenih na prevenciju različitih oblika vršnjačkog nasilja u školama. Navodeći sve učestalije pojavne oblike nasilja među vršnjacima i njihove uzroke, naglasila je važnost pravovremenog prepoznavanja rizičnih ponašanja te osnaživanja (vjero)učitelja u njihovu odgojnom djelovanju.

Drugo predavanje na temu sagorijevanja na poslu i jačanja psihičke otpornosti (vjero)učitelja održale su Ana Artuković Ljubić, mag. psych., voditeljica Caritasova Centra za djecu, mlade i obitelji SPES, te Ivana Ćorić, mag. act. soc., djelatnica Caritasova Obiteljskog centra u Mostaru. Upozorile su na konkretne poteškoće s kojima se prosvjetni djelatnici svakodnevno susreću u razredu i u radu s učenicima te su istaknule potrebu stalne brige o mentalnom zdravlju prosvjetnih djelatnika, ponudivši i konkretne smjernice za očuvanje njihove osobne ravnoteže i profesionalne učinkovitosti.

U završnom predavanju vjeroučitelj Željko Bušić, savjetnik za vjeronauk u Zavodu za školstvo Mostar, vjeroučiteljima je predstavio službu savjetnika i njegov rad u praćenju vjeroučitelja u njihovu odgojnom i obrazovnom radu u školi te promociji vjeronauka kao školskog odgojno-obrazovnog predmeta u cjelini školskoga kurikula.

Nakon plenarne rasprave, stručno usavršavanje vjeroučitelja završeno je zajedničkim ručkom i ugodnim druženjem.

Dana 8. travnja 2026. godine, u prostorijama Osnovne škole fra Mije Čuića u Bukovici održana je edukacija “Esej na državnoj maturi (struktura, vrednovanje, opisivači)”. Edukaciju je održala prof. Jasminka Petric, a sudjelovali su nastavnici hrvatskog jezika s područja Hercegbosanske županije.

Fokus edukacije bio je na jasno definiranim kriterijima koje dobar esej mora zadovoljiti. Istaknuto je kako esej, uz zadani broj riječi, mora sadržavati središnju tvrdnju odnosno odgovor na polazno pitanje, izveden iz analize polaznih tekstova. Posebna pažnja posvećena je razradi dva do tri argumenta, koji također trebaju biti utemeljeni na polaznim tekstovima. Naglašena je i važnost uloge polaznih tekstova – potrebno je prepoznati na koji se način oni odnose na polazno pitanje te ih povezati s djelom u cjelini. Ujedno je istaknuta potreba za osnovnom stilskom, književnoteorijskom i književnopovijesnom analizom, pri čemu je dovoljno prepoznati ključne pojmove i primijeniti ih u kontekstu. Kao važan element izdvojena je i upotreba konektora (veznih sredstava), koji doprinose jasnoći i povezanosti teksta te utječu na konačnu ocjenu.

U skladu s navedenim, istaknuta su tri dijela eseja:

Uvod – osnovne informacije o autoru i djelu, tema te odgovor na polazno pitanje

Razrada – dva do tri argumenta, pri čemu svaki argument čini zasebnu cjelinu uz analizu sadržaja, stila i konteksta

Zaključak – sažetak bez uvođenja novih elemenata, uz završni odgovor na polazno pitanje

Tijekom radionice sudionici su:

• vrednovali esej “Hamlet” W. Shakespeare
• pisali esej po razrađenim koracima “Prijan Lovro” A. Šenoa