Novosti

U Osnovnoj školi fra Miroslava Džaje u Kupresu je 5. studenoga 2025. održana stručna edukacija „Dijete u prvom razredu - čitanje i pisanje. Koliko zaista mora biti spremno?“

Edukaciju je održala Marijana Perković, prof. logoped, a nazočili su joj učitelji razredne nastave i stručni suradnici u Hercegbosanskoj županiji.

Iako su čitanje i pisanje vještine koje dijete uči u školskoj dobi, da bi ono moglo nesmetano učiti i usvajati određena znanja potrebno je prije polaska u školu, točnije u predškolskoj dobi imati usvojene predvještine čitanja i pisanja, tj. predčitačke vještine (uredan govorno-jezični razvoj, razvijena fonološka svjesnost, veza fonem-grafem) koje su preduvjet za kasniji razvoj čitalačkih vještina. Upravo je zato fokus edukacije  bio na bazičnim predvještinama i vještinama nužnima  za uspješno svladavanje čitanja i pisanja koje djeca trebaju posjedovati prije početka formalnoga poučavanja čitanja i pisanja.

Fonološka svjesnost se razvija postupno tijekom predškolskog perioda, a posljednja razina fonološke svjesnosti počinje se razvijati oko pete godine života te su vještine fonološke obrade izuzetno dobri prediktori usvajanja vještine čitanja i pisanja.

Osnovni aspekti fonološkog stapanja i raščlambe preduvjeti su za početno ovladavanje čitanjem. Bez ovih vještina mogu se pojaviti mogući problemi s čitanjem u mladoj dobi. Djeca koja imaju dobro razvijenu fonološku svjesnost kad kreću u školu svjesni su kako glasovi i slova funkcioniraju za vrijeme čitanja i pisanja. U stvari, razina fonološke svjesnosti učenika jedan je od najsnažnijih prediktora budućeg uspjeha u čitanju – naglasila je edukatorica.

Interpretirajući najnovija znanstvena istraživanja o razvoju mozga djece kao i funkcionalnoj poveznici s učenjem, jezikom, čitanjem i pisanjem, osnovni zaključci predavanja nametnuli su se sami od sebe: 

1. U nižim razredima je potrebno više kvalitativnog i kvantitativnog rada usmjerenog na prepoznavanje riječi (fonološke procese uključene u čitanje i pisanje)

2. Jačanje jezičnih kapaciteta djece prije škole i tijekom cijelog obrazovanja jedan je od značajnijih prediktora ako ne i najvažniji za ukupni akademski uspjeh djece

3. Okolnosti i kontekst vremena u kojem živimo  značajno utječu na razvoj mozga djece i njihove sposobnosti. Kao profesionalci moramo pratiti i osluškivati promjene u mogućnostima i potrebama novih generacija da bismo na njih adekvatno profesionalno znali odgovoriti. 

Dana 30. listopada 2025. godine, u Osnovnoj školi fra Mije Čuića u Bukovici, održano je stručno predavanje za učitelje na temu Razumijevanje djece s komunikacijskim poremećajima. Predavanje je održala Marijana Peković, logopedinja i DIR/Floortime terapeut iz Osnovne škole " Fra Lovro Karaula ".

Cilj predavanja je bio upoznati učitelje sa specifičnostima komunikacije i učenja kod djece s pragmatičkim jezičnim poremećajem te poremećajem autističnog spektra. Tijekom predavanja sudionici su imali priliku steći uvid u temeljne karakteristike te sličnosti i razlike komunikacijskih poremećaja, ali i načine njihovog prepoznavanja u obrazovnom kontekstu.

Također, sudionici su upoznati s temeljnim principima intervencije kod djece s komunikacijskim teškoćama, kao i nekim osnovnim strategijama za uspješno svladavanje teškoća učenja, komunikacije s vršnjacima, regulacije ponašanja i komunikacije s roditeljima.

Predstavnici Zavoda za odgoj i obrazovanje Široki Brijeg su 29. listopada 2025. godine sudjelovali na Državnoj EPALE konferenciji „Umovi iznad umjetne inteligencije“ koju je organizirala Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje. Konferencija je okupila stručnjake iz oblasti obrazovanja, tehnologije i znanosti kako bi zajednički razmotrili izazove i potencijale koje umjetna inteligencija (UI) donosi u područja učenja i profesionalnog razvoja.

U fokusu su bili suvremeni pristupi učenju uz podršku AI tehnologije, primjeri dobre prakse iz Bosne i Hercegovine te panel diskusija o ulozi čovjeka u digitalnom dobu.

U današnjem svijetu umjetna inteligencija je sveprisutna počev od mobitela, osobnih asistenata, chatbotova te je doslovno integrirana u sve aspekte ljudskoga života od zdravstva, industrije, prometa, obrazovanja, itd.

Umjetna inteligencija je područje računalne znanosti usmjereno na sustave koji mogu obavljati zadatke koji bi inače zahtijevali ljudsku inteligenciju, poput tumačenja i obrade informacija, učenja, rješavanja problema, predviđanja, donošenja odluka i stvaranja. Umjetna inteligencija ima veliki potencijal za oblikovanje boljeg i naprednijeg svijeta, ali ključno je da ljudi osiguraju njen odgovoran razvoj i primjenu.

Na konferenciji je naglašeno kako je korištenje umjetne inteligencije u obrazovanju praćeno nizom etičkih problema, kao što su pitanja privatnosti i sigurnosti te automatizacija procesa poučavanja. Stoga je važno osigurati da se umjetna inteligencija na odgovoran i etičan način koristi u obrazovnim okruženjima.

Na kraju konferencije moglo se zaključiti kako je nemoguće izbjeći korištenje umjetne inteligencije u obrazovanju, ali treba uzeti u obzir sve rizike i ograničenja, provjeriti da ne nanose štetu učenicima, da su obrazovno učinkoviti, primjereni za dob i sposobnosti učenika, usklađeni s pedagoškim načelima te uvijek imati na umu najbolji interes i prava djeteta.

U zgradi Parlamentarne skupštine u Sarajevu je 23. listopada 2025. godine održan okrugli stol  Kvaliteta u fokusu: Standardi kvaliteta i evaluacija u predškolskom odgoju i obrazovanju. Osim predstavnika J.U. Zavoda za odgoj i obrazovanje Široki Brijeg – PO Livno, sudjelovali su i predstavnici pedagoških institucija, nadležnih ministarstava obrazovanja, predškolskih ustanova te predstavnici UNICEF-a i Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje kao organizatori aktivnosti.

Cilj okrugloga stola je građenje partnerskih odnosa s različitim zainteresiranim stranama u svrhu razvoja i unaprjeđenja kvalitete predškolskog odgoja i obrazovanja, uz promociju primjera dobre prakse u implementaciji Standarda i kvaliteta rada predškolskih ustanova.

Sudionici su se složili da iako ne postoji jedinstvena definicija kvalitete predškolskoga odgoja i obrazovanja, veliki broj istraživanja i literatura pružaju informacije i dokaze što predstavlja okvir kvalitete koji bi, kontekstualiziran unutar svakoga odgojno-obrazovnog sustava, trebao biti glavni resurs za definiranje standarda, razvoja kurikula i izrade razvojnih programa rada predškolskih ustanova. Uspostavljanje standarda kvalitete, koji se odnose i na javni i na privatni sektor u predškolskome odgoju i obrazovanju, treba poticati i podržavati, jer prema riječima Willa A. Foster kvaliteta nije slučajnost, već je rezultat ozbiljnih namjera, iskrenoga truda, inteligentnoga vođenja i vještoga djelovanja a predstavlja mudar izbor između velikog broja alternativa.