Novosti

U organizaciji Zavoda za odgoj i obrazovanje u petak, 10. lipnja 2022. godine u zgradi Vlade Županije Zapadnohercegovačke održana je stručna edukacija za učitelje predmetne nastave i stručne suradnike pedagoge i knjižničare naziva  „Uloga medijskog obrazovanja u školama u Bosni i Hercegovini“. Voditeljica edukacije je dr. sc. Ivana Sivrić.

Voditeljica edukacije sudionike je upoznala s pojmom medijske pismenosti i medijskog odgoja. Navodi  kako je medijska pismenost dio cjeloživotnog učenja i dio neformalnog učenja u Bosni i Hercegovini u osnovnim školama. Također, naglašava kako je poželjno da nastavnici i stručni suradnici – knjižničari i pedagozi prepoznaju važnost medijskog odgoja i razvijaju kritičku svijest kod mladih.

Budući da smo svakodnevno izloženi velikoj količini informacija medijska pismenost nam omogućava bolje snalaženje i prepoznavanje lažnih vijesti, manipulacija i govora mržnje te odabir kvalitetnog sadržaja i provjerenih informacija.  Cilj je unaprijediti program medijskog odgoja upravo navedenim primjerima istraživanja iz prakse i potaknuti razgovore o medijima i sigurnom korištenju tehnologija bez kojih ne možemo napredovati u 21. stoljeću.

Zavod za odgoj i obrazovanje organizirao je 1. lipnja u Mostaru obuku za primjenu ishoda učenja za trenere iz pet županija koje nastavu izvode po nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku u Bosni i Hercegovini.

U prvom dijelu predavačica Matilda Bulić je obradila temu „Upravljanje promjenom“, te se  osvrnula na prilagođavanje promjenama koje se događaju. Važno je prepoznati potrebu za različitim vrstama promjena te na osnovu istih poduzeti neke korake kako bi mogli upravljati tim promjenama. Činjenica je da su promjene u obrazovanju najsporije i svaka značajna promjena nailazi na otpor. Da bi se smanjio otpor nastavnika potrebno je uključiti sve dionike u takav proces. Također je potrebno objasniti djelatnicima zašto se ide u nove promjene, kojom brzinom će se promjene odvijati i koji se rezultati očekuju. Važno je osigurati opipljiv sadržaj kako bi se uklonio strah djelatnika od uključivanja u nove procese i oslobodilo vrijeme za dodatnu edukaciju. Predavačica Bulić istaknula je kako promjena treba biti sadržana u svim materijalima.

U drugom dijelu predavanja Sonja Rupčić Petelinc obradila je temu „Promjena paradigme – kurikul nakon nastavnog plana i programa“, te je govorila o razvoju kurikulskih dokumenata, gdje se osvrnula na razliku između nastavnog plana i programa i kurikula. NPP je popis sadržaja koje učenik mora usvojiti. On prikazuje opis predmeta, ciljeve i sadržaje koji su jednaki za sve učenike. U središtu kurikula je učenik. Kurikul u sebi sadrži odgojno-obrazovne ishode koji opisuju razinu koju učenik mora savladati.

Nikolina Matovina Hajduk u svom predavanju „Vrednovanje ishoda – formativno i sumativno praćenje učenika“ naglasila je kako je vrednovanje ishoda neizostavan dio planiranja. Vrednovanje postignuća učenika postupak je određivanja ostvarenosti odgojno-obrazovnih očekivanja ili ishoda definiranih kurikulskim dokumentima. Kroz izlaganje predstavljeni su praktični primjeri rubrika za vrednovanje koju koriste nastavnici. Na predavanju su predstavljene tzv. „Izlazne kartice“.

Ovo je tek prva u nizu obuka koje će se organizirati za trenere iz navedenih županija, koji će nakon cijelog ciklusa educirati svoje kolege, odgojno-obrazovne djelatnike, za primjenu ishoda učenja po novom kurikulu.

U zgradi Vlade Županije Zapadnohercegovačke 27. travnja 2022. godine održana je svečana dodjela računalne opreme koju je Zavod osigurao kroz projekt Digitalizacija obrazovnog sustava Županije Zapadnohercegovačke – E-škola. Sredstva u iznosu od 600.000,00 kuna dodijeljena su Zavodu preko Javnog natječaja za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini iz sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, kojeg je raspisao Središnji državni ured za Hrvate izvan RH.

Opremu su svečano dodijelili ravnateljica Zavoda za odgoj i obrazovanje, Jadranka Bošnjak, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Zvonko Milas te predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke, Zdenko Ćosić.

Ravnateljica Zavoda u svom je obraćanju zahvalila Vladi Republike Hrvatske, Vladi Županije Zapadnohercegovačke, gospodinu Zvonki Milasu i Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH što su prepoznali važnost ovog projekta te što su ovom vrijednom novčanom donacijom omogućili kupnju računalne opreme za pet osnovnih škola s područja Županije Zapadnohercegovačke, kao i na iniciranju potpisivanja Sporazuma o suradnji oko izrade Prijedloga kurikula i njegove primjene u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju. „Proces digitalizacije obrazovanog sustava započeo je prošle godine opremanjem srednjih strukovnih škola projektom Vlade s UNDP-om, resornim Ministarstvom i Zavodom, a nastavlja se ovim projektom u suradnji s Vladom RH i Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Nadamo da ćemo u idućih par godina digitalizirati sve škole s područja Županije, čime ćemo podići kvalitetu poučavanja i učiniti nastavu zanimljivijom, a aplikacijom e-Dnevnik ćemo olakšati roditeljima pristup informacijama o uspjehu i vladanju njihove djece.“

Predsjednik Vlade Zdenko Ćosić istaknuo je da je ovo samo nastavak projekta digitalizacije obrazovnog sustava u Županiji Zapadnohercegovačkoj, koji je planiran u strateškim planovima i programima Vlade i čiji je inicijator Vlada. Zahvalio je svim sudionicima projekta i istaknuo da Vlada podržava ovakve aktivnosti i da će ih nastaviti podržavati, te se nada da će se projekt uspješno privesti kraju kako bi moderni alati pomogli nastavnicima u unaprjeđenju obrazovnog procesa, a sve to zajedno s ciljem da se podigne kvaliteta nastave i da naša djeca lakše i učinkovitije upijaju predviđena znanja.

Državni tajnik Zvonko Milas zahvalio se ravnateljici Zavoda i predsjedniku Vlade te izrazio zadovoljstvo ponovnim dolaskom u Široki Brijeg. „Ne bih rekao da je ovo donacija, nego nastavak suradnje koja za cilj ima školstvo 21. stoljeća omogućiti našoj djeci. Ova suradnja ima svoju povijest, ona će imati i svoju budućnost, ne samo u tome, nego bih rekao još par riječi o nedavnom Sporazumu kojeg smo potpisali s ministrima obrazovanja s područja Bosne i Hercegovine. Govorimo o procesima koji se odnose na planove i programe na hrvatskom jeziku, gdje doista u sklopu Kurikulske reforme pokušavamo implementirati sve ono što će mladima, djeci i đacima omogućiti što bolju pripremu za život. U kontekstu toga i koliko je to važno, govori i naša odluka da ove godine stipendiramo 700 studenata koji će svoj životni put, odnosno obrazovanje nastaviti u Bosni i Hercegovini, 700 mladih Hrvata kojima želimo pomoći da sve ono što žele ostvariti kroz sustav obrazovanja ostvare tamo gdje su rođeni, kako bi tu i ostali, i sa znanjem, vještinama i svim što će steći pomognu sebi da ožive svoje snove, pomognu svojim obiteljima, svome rodnom kraju i cijeloj Bosni i Hercegovini. U tom kontekstu, ovo sve što zajedno radimo pozdravljam i govorim ispred Vlade Republike Hrvatske da ćemo i dalje biti sudionik i partner u svim procesima koji će doista koristiti našim sunarodnjacima, našim prijateljima, našim Hrvatima u Bosni i Hercegovini."

“Digitalizacija sustava obrazovanja je hvalevrijedan projekt koji će školama omogućiti bolju materijalnu opremljenost, ali i ono još važnije, ulaganja u ljudske resurse, a sve u cilju kvalitetnijeg učenja i podučavanja. Živimo u vremenu brzih promjena, velikog tehnološkog napretka i drago mi je što najvažnije institucije naše Županije shvaćaju koliko je važno ulagati u obrazovanje. Ovim putem se zahvaljujem i našem Zavodu za odgoj i obrazovanje, ravnateljici Jadranki Bošnjak na ovoj vrijednoj donaciji za našu školu koju ćemo iskoristiti za rad i napredak naših učenika.”, zaključila je ravnateljica Osnovne škole Ruđera Boškovića iz Gruda, Lucija Mikulić.

U Osnovnoj školi Ruđer Bošković u Grudama 22. travnja 2022. godine održana je stručna edukacija za učitelje razredne nastave i stručne suradnike Županije Zapadnohercegovačke pod nazivom Teškoće čitanja i pisanja - teškoće učenja. Koja je veza?