Novosti

Početkom rujna 2019. godine mr. sc. Ivana Banožić Skoko, savjetnica za hrvatski jezik – vanjski suradnik Zavoda za odgoj i obrazovanje, održala je u Županiji Zapadnohercegovačkoj i Hercegbosanskoj županiji sastanke stručnih aktiva za sve učitelje hrvatskog jezika iz osnovnih škola.

Dnevni red sastanaka stručnih aktiva je obuhvaćao sljedeće:

1. Uočene nepravilnosti tijekom stručnih nadzora
2. Rezultati ankete o čitanosti lektire među učenicima osnovnih škola ŽZH
3. Mogućnosti motivacije u nastavi lektire
4. Pitanja i prijedlozi

Pod prvom točkom razgovaralo se o najčešćim nepravilnostima u vođenju pedagoške dokumentacije, praćenju i ocjenjivanju s posebnim osvrtom na način određivanja elemenata ocjenjivanja.

Neki od mogućih elemenata ocjenjivanja u nastavi hrvatskog jezika su:

• književnost,
• jezik,
• lektira,
• medijska kultura,
• jezično izražavanje,
• odnos prema radu ili kultura rada.

Aktivi u školama odabiru elemente pazeći da oni pokrivaju sva područja nastave hrvatskog jezika. Istaknuto je kako prilikom definiranja elemenata ocjenjivanja na razini škola treba paziti da se ne izjednačavaju elementi ocjenjivanja s načinima provjeravanja (usmeno ispitivanje, pismeno ispitivanje, kontrolni rad, vježba, ispit znanja, domaća zadaća i sl.). Na aktivima učitelji trebaju donijeti kriterije ocjenjivanja, prag prolaznosti te analizirati rezultate učenika na kraju obrazovnih razdoblja. Sastavnice koje će učitelj koristiti, način praćenja i način izvođenja pojedinih ocjena te izvođenje zaključne ocjene, moraju biti jasni te učenicima objašnjeni na početku nastavne godine. 

Pod drugom točkom analizirani su rezultati ankete o čitanosti lektire među učenicima osnovnih škola ŽZH. Uočeno je kako čitanost opada što su učenici stariji. Posebno se velik pad uočava na prijelazu iz sedmog u osmi razred. Rezultati ankete su nametnuli nekoliko pitanja: Kako učenici mogu zavoljeti knjige, čitanje i lektiru? Kolika je u tome uloga učitelja? Što treba mijenjati?

Pod trećom točkom dnevnog reda sudionicima je kroz PowerPoint prezentaciju predstavljeno desetak mogućnosti motivacije i obrade lektire. Anketa je pokazala kako je čitanje učenicima često napor što znači da će i razumijevanje pročitanoga biti vrlo površno, stoga učenicima treba omogućiti neposredan rad na književnom djelu i istraživanje djela. Kroz primjere obrade lektire cilj je motivirati djecu na čitanje, pokazati im kako pristupiti djelu, razmišljati o djelu i potaknuti ih da se u životu vraćaju knjizi. Naravno, učitelj ne može pridobiti svakog učenika za čitanje, ali kreativnijim pristupom u nastavi lektire sigurno će dobiti nove čitatelje.

Pod četvrtom točkom Prijedlozi i pitanja, razgovaralo se o pojedinim člancima iz Pravilnika o načinu praćenja i ocjenjivanja, školskim zadaćama i nastavnim planovima i programima.

Na kraju sastanka savjetnica se zahvalila sudionicima na velikom odazivu te ih je pozvala na kontinuiranu edukaciju, samoedukaciju i međusobnu suradnju na aktivima u svojim školama.

Početkom rujna 2019. godine u Županiji Zapadnohercegovačkoj i Hercegbosanskoj županiji održani su sastanci stručnih aktiva nastavnika ekonomske, elektrotehničke i strojarske skupine predmeta. Sastanke su vodili mr. sc. Mladen Šantić, Katica Landeka, dipl. ing. el. i Sanja Barbarić, dipl. ing. stroj.,  savjetnici - vanjski suradnici Zavoda.

Na sastancima aktiva savjetnici su prisutnim članovima skrenuli pozornost na važnost redovitih sastanaka i vođenje evidencije njihova rada. Nužno je da nastavnici na svojim stručnim aktivima usuglase elemente ocjenjivanja kao i metode njihove provjere te razlikuju elemente od načina ocjenjivanja. Savjetnici su posebno naglasili važnost pravilnog vođenja pedagoške dokumentacije te pridržavanja odredbi Pravilnika o načinu praćenja i ocjenjivanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi.

Neki od mogućih elemenata ocjenjivanja u postupcima provjeravanja na temelju kojih predmetni nastavnik izrađuje elemente za svoj nastavni predmet su:

• poznavanje i razumijevanje nastavnih sadržaja,
• usmeno i pismeno izražavanje,
• praktična i kreativna primjena usvojenog sadržaja,
• razvijenost vještina,
• načini sudjelovanja u usvajanju nastavnih sadržaja,
• napredak u razvoju psihofizičkih sposobnosti i mogućnosti učenika.

Nastavnici su izrazili nezadovoljstvo zbog nedostatka stručne literature, informatičke opreme te zastarjelih nastavnih planova i programa u svezi s čim nadležno Ministarstvo treba poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se poboljšali uvjeti odgojno – obrazovnog rada u strukovnim školama.

Krajem kolovoza 2019. godine savjetnice za razrednu nastavu Gordana Nakić i Mira Jonjić - vanjske suradnice Zavoda za odgoj i obrazovanje, održale su sastanke stručnih aktiva za predstavnike aktiva učitelja razredne nastave iz Hercegbosanke županije.

Dnevni red sastanaka stručnih aktiva je obuhvaćao sljedeće teme:

• Planiranje i pripremanje
• Pisana priprema za nastavni sat
• Planiranje domaće zadaće
• Praćenje i ocjenjivanje u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture
• Osnovne značajke rada u kombiniranim odjelima
• Primjeri dobre prakse

U vezi s prvom točkom – Planiranje i pripremanje, sudionici aktiva upoznati su s elementima nadzora kada je u pitanju pripremanje i planiranje nastavnog procesa.

• Pripremanje obuhvaća proučavanje nastavnog plana i programa, prikupljanje stručne literature, upoznavanje udžbenika i priručnika itd. Pripremanje treba provesti prije početka nove školske godine, a povezano je s izradom godišnjeg plana rada (makroplan).
• Planiranje ima stvaralački karakter jer učitelj osmišljava rad na odgoju i obrazovanju. Planiranje je globalno, mjesečno, tjedno i dnevno.

Savjetnice su istaknule kako se od učitelja očekuje da imaju godišnji, izvedbeni plan i program te nastavne pripreme za svaki nastavni sat.

Godišnji/okvirni (globalni) nastavni program izrađuje se na početku školske godine. Za njegovu izradu učitelji koriste Nastavni plan i program za osnovnu školu. Sadrži naziv tema i broj predviđenih sati za realizaciju u jednom mjesecu. Na sjednici RV ili stručnih aktiva analizira se globalni plan, planiraju se projekti, izvanučionična nastava (terenska nastava), kazališne predstave i sl. Okvirni nastavni program za neki predmet izrađen je na razini županije, a iz njega proizlazi izvedbeni.

Izvedbeni /operativni nastavni program čini razrada okvirnog programa.Odnosi se na nastavni predmet i razred, a njegova izrada pretpostavlja poznavanje učenika, njihovih sposobnosti, predznanja i tempa rada. Unutar njega se postavljaju se ciljevi i zadaci (što će učenici naučiti, koju svrhu želimo postići, koje sposobnosti kod učenika razvijati te odgojne vrijednosti).

Izvedbeni/operativni plan je detaljni plan rada prema kojem učitelj radi u svom razredu, a on sadrži:

• redoslijed sadržaja kojim ćemo raditi,
• razdiobu po mjesecima,
• razradu cjelina i tema prema ukupnom broju sati (75,105,…),
• broj sati obrade, vježbe, ponavljanja i provjere koji će se posvetit nekoj cjelini i temi,
• za svaku su temu definiraju ključni pojmovi ili željeni ishodi učenja,
• korelacije s drugim predmetima.

Poželjno je da izvedbeni plan radi aktiv učitelja, a prilagođava svatko za svoj razred. Učitelji imaju autonomiju samostalno i odgovorno odlučuju o redoslijedu obrade nastavnih tema, o broju nastavnih sati potrebnih za obradbu, vježbanje, ponavljanje i provjeru usvojenosti znanja.

U vezi s drugom točkom – Pisana priprema za nastavni sat istaknuto je kome i zašto treba priprema za nastavni sat.

Naglašeno je kako forma pripreme za nastavni sat nije propisana, ali su propisane sastavnice pripreme:

• stručno-sadržajna
• pedagoško-psihološka
• materijalno-tehnička

Također je naglašeno kako Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi definira koliko je sati tjedno učitelju plaćeno stručno-metodičko planiranje i pripremanje za nastavu što znači da pripremanje ulazi u strukturu radnog vremena učitelja pa je to stručno i pravno uporište koje nalaže da se učitelj mora pripremiti za nastavu.

Sudionici aktiva dobili su prijedlog globalnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture za drugi razred osnovne škole, prijedlog izvedbenog plana za rujan, prijedlog primjera obrasca nastavne pripreme za tjelesnu i zdravstvenu kulturu sa svim sastavnicama i okvirnim vremenom trajanja pojedinih dijelova sata, te obrazac pripreme za ostale nastavne sate.

Planiranje domaće zadaće bila je treća točka dnevnoga reda u kojoj je naglašena uloga domaće zadaće te optimalno vrijeme koje učenik dnevno treba provesti u izradi domaće zadaće, a koje se planira sukladno njegovom uzrastu (1. razred = oko 10 min, 2. razred = oko 20 min, 3. razred = oko 30 min itd.).

Četvrta točka dnevnoga reda bila je praćenje i ocjenjivanje u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture.

U nastavi tjelesne i zdravstvene kulture prati se:

• redovito nošenje potrebne opreme (bijela majica, trenirka, čiste tenisice…),
• redovito sudjelovanje u nastavi,
• aktivno sudjelovanje na mjerenjima, testiranjima i provjerama,
• napredak u sferi funkcionalnih i motoričkih sposobnosti,
• stanje i rezultati u motoričkim dostignućima,
• usvojenost znanja i vještina, ostalih objektivnih sastavnica (sudjelovanje u sekcijama škole).

Provjere motoričko-funkcionalnih sposobnosti učenika trebaju biti inicijalne, tranzicijske i finalne. Sastavnice ocjena iz tjelesne i zdravstvene kulture čine:

• Motorička znanja
• Motorička dostignuća
• Funkcionalne sposobnosti
• Odgojni učinci rada

Osnovne značajke rada u kombiniranim odjelima bila je peta točka dnevnoga reda u kojoj je naglašeno kako je za kvalitetu nastave od velikog značaja pripremljenost učitelja za održavanje nastave u kombiniranom odjelu. Stariji način rada – učitelj s jednim razredom radi glasno, dok drugi razred radi tiho tj. samostalno. Noviji način rada – svaki razred čini jednu skupinu koja radi na rješavanju zadataka, a učitelj ih obilazi i po potrebi pomaže, objašnjava i potiče na rad.

Za što bolji rad u kombiniranim odjelima treba se  pridržavati sljedećih metodičkih pravila:

• Na jednom satu obrađuje se jedna nova nastavna jedinica.
• Izmjena direktnog i indirektnog rada mora biti funkcionalno povezana.
• Direktno treba više raditi s razredom s kojim obrađujemo novo gradivo.
• Kod mlađih učenika etape rada traju kraće pa ih treba brže izmjenjivati.

U završnom dijelu sastanka razmijenjena su iskustva iz učionice, koja se uistinu mogu nazvati „primjeri dobre prakse“, a iz kojih se moglo naučiti kako izraditi didaktičke materijale, što učiniti kada dijete nepravilno drži olovku, ima loš pincet-hvat itd.

Predstavnici stručnih aktiva koji su bili prisutni sastanku su iznijeli pozitivne dojmove vezane uz teme koje su realizirane na stručnom aktivu te su konstatirali kako bi sličnih sastanaka trebalo biti više.