Novosti

Dana, 28. studenoga 2025. godine OSCE Bosne i Hercegovine bio je organizator, a Osnovna škola „Mehmedalija Mak Dizdar“ u Sarajevu domaćin delegaciji stručnih savjetnika i vanjskih suradnika JU Zavod za odgoj i obrazovanje Široki Brijeg te predstavnicima JU Instituta za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja Kantona Sarajevo.

Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini je tijekom 2017. godine podržala proces unapređenja nastavnog plana i programa zasnovanog na ishodima učenja, a Sarajevski kanton je prvi pokrenuo kurikularnu reformu u cilju poboljšanja kvalitete obrazovanja te svoja iskustva nesebično dijeli s drugima.

Jedan od prvih koraka prema poboljšanju odgojno-obrazovnog procesa jeste izrada kurikula zasnovanoga na potrebama suvremenoga društva, ali i specifičnim obrazovnim potrebama djeteta zbog čega je Kanton Sarajevo uveo nastavni predmet Kultura življenja.

Cilj nastave Kulture življenja je upoznavanje s osnovnim pravilima kulture stanovanja, odijevanja, ekonomije i kulture osobne potrošnje, kulture ishrane, bontona i ekologije; usvajanje teorijskih i praktičnih znanja, vještina i navika te osposobljavanje za aktivnu primjenu stečenih znanja u svakodnevnom životu, razvijanje sposobnosti logičkog zaključivanja, apstraktnog, kritičkog i kreativnog mišljenja.

Sudionici su nazočili školskom satu Kulture življenja, nakon čega su mogli iz prve ruke čuti o izazovima i implementaciji predmetnoga kurikula u sarajevskim školama.

Također, zahvaljujući predstavnicima JU Instituta za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja na čelu s mr.sc. Žanetom Džumhur sudionici su imali priliku razgovarati o implementaciji kurikularne reforme u Kantonu Sarajevo.

J.U. Zavod za odgoj i obrazovanje, u suradnji s HKD Široki Brijeg i gradom Širokim Brijegom, organizira izvođenje predstave „Krunidba“, koju izvodi Dramska skupina Centra izvrsnosti, znanja, umijeća i sposobnosti Hercegbosanske županije, a koja djeluje pri Osnovnoj školi fra Mije Čuića u Bukovici (Tomislavgrad), povodom 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva. Tema predstave je krunidba prvoga hrvatskog kralja Tomislava na Duvanjskom polju. Osim povijesnog prikaza, predstava obiluje brojnim tradicijskim elementima koji obogaćuju kulturnu baštinu te snažnim osjećajem domoljublja kojeg nepogrešivo budi.

„Krunidba“ je gostovala u jednoj od najgledanijih HRT-ovih emisija Dobro jutro, Hrvatska, a izvođena je u Tomislavgradu, Livnu, Đakovu, Zagrebu, Biogradu, Salzburgu i Benkovcu, uvijek izazivajući oduševljenje i ganuće mnogobrojne publike. Ovoga puta održat će se u sklopu programa „Advent u Širokom“ u Kinu Borak, 3. prosinca 2025. godine u 18:00.

Čast nam je pozvati Vas da zajedno obilježimo ovaj veliki jubilej, slaveći temeljne kršćanske vrijednosti kroz našu povijest, kulturnu baštinu i nacionalni identitet.

Predstavnici obrazovnih institucija Hercegbosanske županije, na čelu s ministrom Antom Tadićem, boravili su u dvodnevnom radnom posjetu Tuzlanskom kantonu. Osim Ministra i njegovog pomoćnika Marina Tadića, u radnom posjetu bila je i voditeljica Područnog odjela Zavoda Gordana Nakić te predstavnici srednjih strukovnih škola iz Livna, Tomislavgrada i Kupresa.

Tijekom dvodnevne posjete, delegacija Hercegbosanske županije je održala niz konstruktivnih sastanaka i posjeta institucijama obrazovanja, gospodarstva i strukovnih škola u Tuzlanskom kantonu.

Delegacija je posjetila Pedagoški zavod TK, gdje je održan zajednički sastanak s predstavnicima Ministarstva obrazovanja i nauke TK, Kantonalne privredne komore Tuzla te nastavnicima i ravnateljima srednjih strukovnih škola. Razgovaralo se o jačanju suradnje, razmjeni iskustava i unaprjeđenju srednjeg strukovnog obrazovanja.

Upriličena je posjeta Institutu za zavarivanje Tuzla, kao i poduzeću Elsta Mosdorfer Bosnia u Živinicama. Cilj posjeta bio je razmjena iskustava glede povezivanja obrazovanja i realnog sektora.

Delegacija je boravila u JU Mješovitoj srednjoj školi Srebrenik, gdje je predstavljena praksa škole i primjeri dobre suradnje u provedbi praktične nastave u poduzećima. Nakon toga, organizirane su posjete tvrtkama Herceg i Tempoplast, koje uspješno surađuju sa srednjim strukovnim školama na području realizacije praktične nastave.

Ove aktivnosti dodatno jačaju partnerstva između obrazovnih institucija i privrednih subjekata te doprinose unapređenju strukovnog obrazovanja u Bosni i Hercegovini.

U Osnovnoj školi fra Miroslava Džaje u Kupresu je 5. studenoga 2025. održana stručna edukacija „Dijete u prvom razredu - čitanje i pisanje. Koliko zaista mora biti spremno?“

Edukaciju je održala Marijana Perković, prof. logoped, a nazočili su joj učitelji razredne nastave i stručni suradnici u Hercegbosanskoj županiji.

Iako su čitanje i pisanje vještine koje dijete uči u školskoj dobi, da bi ono moglo nesmetano učiti i usvajati određena znanja potrebno je prije polaska u školu, točnije u predškolskoj dobi imati usvojene predvještine čitanja i pisanja, tj. predčitačke vještine (uredan govorno-jezični razvoj, razvijena fonološka svjesnost, veza fonem-grafem) koje su preduvjet za kasniji razvoj čitalačkih vještina. Upravo je zato fokus edukacije  bio na bazičnim predvještinama i vještinama nužnima  za uspješno svladavanje čitanja i pisanja koje djeca trebaju posjedovati prije početka formalnoga poučavanja čitanja i pisanja.

Fonološka svjesnost se razvija postupno tijekom predškolskog perioda, a posljednja razina fonološke svjesnosti počinje se razvijati oko pete godine života te su vještine fonološke obrade izuzetno dobri prediktori usvajanja vještine čitanja i pisanja.

Osnovni aspekti fonološkog stapanja i raščlambe preduvjeti su za početno ovladavanje čitanjem. Bez ovih vještina mogu se pojaviti mogući problemi s čitanjem u mladoj dobi. Djeca koja imaju dobro razvijenu fonološku svjesnost kad kreću u školu svjesni su kako glasovi i slova funkcioniraju za vrijeme čitanja i pisanja. U stvari, razina fonološke svjesnosti učenika jedan je od najsnažnijih prediktora budućeg uspjeha u čitanju – naglasila je edukatorica.

Interpretirajući najnovija znanstvena istraživanja o razvoju mozga djece kao i funkcionalnoj poveznici s učenjem, jezikom, čitanjem i pisanjem, osnovni zaključci predavanja nametnuli su se sami od sebe: 

1. U nižim razredima je potrebno više kvalitativnog i kvantitativnog rada usmjerenog na prepoznavanje riječi (fonološke procese uključene u čitanje i pisanje)

2. Jačanje jezičnih kapaciteta djece prije škole i tijekom cijelog obrazovanja jedan je od značajnijih prediktora ako ne i najvažniji za ukupni akademski uspjeh djece

3. Okolnosti i kontekst vremena u kojem živimo  značajno utječu na razvoj mozga djece i njihove sposobnosti. Kao profesionalci moramo pratiti i osluškivati promjene u mogućnostima i potrebama novih generacija da bismo na njih adekvatno profesionalno znali odgovoriti.