Novosti

Prema ocjenama stručnjaka postojeći nastavi planovi i programi (NPP) zastarjeli su i neadekvatni, o čemu svjedoče i loši rezultati bh. učenika na međunarodnim testiranjima TIMSS i PISA.

Kada su u pitanju NPP-ovi za nastavu na hrvatskom jeziku Koordinacija ministara županija u kojima se izvodi nastava na hrvatskom jeziku pokrenula je proces reforme obrazovanja i izradu predmetnih kurikula.

Za izradu prijedloga predmetnih kurikula zadužen je Zavod za odgoj i obrazovanje, koji u suradnji s resornim ministarstvima vodi taj projekt.

Prema riječima ravnateljica Zavoda Jadranke Bošnjak, novi kurikuli trebali bi se početi uvoditi u školskoj 2023./24. godini, dok se s pilotiranjem nekih predmetnih kurikula može započeti već u školskoj 2022./23. godini.

Fokus postojećih NPP-a na pamćenju i razumijevanju

U razgovoru za Fenu Bošnjak je istaknula kako su postojeći nastavni planovi i programi zastarjeli, ne prate trendove i nova postignuća, niti razvijaju toliko tražene kompetencije.

- NPP za na hrvatskom jeziku za devetogodišnje osnovne škole u BiH izrađen je 2008. godine na temelju sadržaja/tema iz Zajedničke jezgre iz 2003. godine i drugih relevantnih dokumenata. Nedovoljna pripremljenost za uvođenje devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja vidljiva je i danas, što se ogleda u školama koje nisu opremljene na odgovarajući način i nedovoljnoj obuci učitelja – kazala je.

Što se tiče NPP-a na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, Bošnjak je istaknula je kako se uočava da iako je utemeljen na ishodima učenja i u uvodnom dijelu stavlja naglasak na razvoj inovativnosti, stvaralaštva, rješavanja problema, razvoj kritičkoga mišljenja, poduzetnosti, informatičke pismenosti, socijalnih i drugih kompetencija, nema zahtjeva u ishodima koji bi razvijali navedene sposobnosti.

Ravnateljica Zavoda ističe kako su najveći nedostaci postojećih NPP-a što se zahtjevi većinom odnose na pamćenje i razumijevanje, a nedostaju zahtjevi koji se odnose na primjenu, analizu, procjenu i kreiranje.

- Nastavni planovi i programi trebaju sadržavati zahtjeve koji će razvijati sve dimenzije kognitivnog procesa kako bi učenici mogli primijeniti stečena znanja u daljnjem školovanju, budućem radu i svakodnevnom životu. Također je potrebno odrediti vrijednosti koje učenici trebaju usvojiti, a koje se prožimaju kroz cijeli kurikul i razvijati njihove vještine kako bi osigurali razvoj ključnih kompetencija koje su potrebne u vremenu u kojem živimo - kazala je Bošnjak.

Proces kurikulske reforme složen i dugotrajan

Zbog svega navedenog Koordinacija ministara županija u kojima se izvodi nastava na hrvatskom jeziku pokrenula je proces izrade novih kurikula.

- U taj projekt uključene su 152 odgojno-obrazovna djelatnika iz svih županija koje rade po NPP-u na hrvatskom jeziku (menadžer i koordinator projekta, voditelj stručnog tima, 7 koordinatora, 14 voditelja predmetnih radnih skupina i 129 članova radnih skupina). Stručni tim vodi reformu konceptualno i metodološki te donosi sve stručne odluke i predlaže ministrima kurikulske dokumente za usvajanje. Reformom se namjeravaju napustiti zastarjeli nastavni planovi i programi, kao i metode nastave, koje bi zamijenili novi kurikularni dokumenti i novi pristup učenju i poučavanju – pojasnila je Bošnjak.

Sve to, dodala je, zahtjeva dosta vremena pa bi se novi kurikuli trebali početi primjenjivati u školskoj 2023./24. godini, dok bi već sljedeće jeseni moglo početi s probnom primjenom nekih predmetnih kurikula.

- Kvalitetne promjene ne mogu se dogoditi preko noći te nam puno znači najavljena pomoć Republike Hrvatske u ovom projektu. U suradnji s Uredom za Hrvate izvan RH dogovoreno je potpisivanje Sporazuma o suradnji između ministarstava obrazovanja županija koje rade na nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku, Zavoda za odgoj i obrazovanje, Zavoda za školstvo i svih relevantnih obrazovnih institucija u Republici Hrvatskoj na čelu s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i Uredom za Hrvate izvan RH - kazala je Bošnjak.

Zajednička jezgra

Za uspješnu realizaciju ovoga projekta ključna je i podrška vladajućih struktura.

- Nadam se da će se ta podrška nastaviti i da ćemo uspješno realizirati ovaj projekt kako bi napokon dobili moderno obrazovanje, da djecu učimo važnim i korisnim stvarima koje će im biti potrebne u životu, što bi u konačnici trebalo rezultirati lakšim zapošljavanjem, gospodarskim razvojem, boljim životnim standardom i zaustavljanjem iseljavanja - poručila je ravnateljica Zavoda za odgoj i obrazovanje.

Bh. obrazovanjem bavio se i Europski parlament, pa je tako u rezoluciji o BiH iz lipnja ove godine zatraženo usklađivanje triju kurikula.

- Imam informaciju o tome iz medija, ali službeno nismo ništa dobili. U BiH Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje izradila je Zajedničku jezgru definiranu na ishodima učenja koja je u europskom kontekstu prepoznata kao okvirni kurikul na temelju koje ministarstva obrazovanja dalje rade na razvoju predmetnih kurikula. Ovaj proces osigurava prohodnost učenika u cijeloj BiH – kazala je Bošnjak na kraju razgovora.

Danas je u zgradi Vlade Županije Zapadnohercegovačke održano svečano uručenje računalne opreme ravnateljima srednjih strukovnih škola Županije Zapadnohercegovačke, točnije 210 prijenosnih računala namijenjenih nastavnicima, 20 interaktivnih projektora i 12 klasičnih projektora za školske učionice.
Riječ je o posljednjem koraku u okviru projekta pod nazivom Digitalizacija obrazovnog sustava ŽZH – E škola, na kojem su osim Vlade Županije Zapadnohercegovačke kao inicijatora projekta, kao partneri sudjelovali Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i športa Županije Zapadnohercegovačke, Razvojni program Ujedinjenih naroda u BiH (UNDP/ILDP) preko donatora Ambasade Švicarske u Bosni i Hercegovini, Zavod za odgoj i obrazovanje, a koordinacijsku ulogu imao je Ured Vlade ŽZH za europske integracije.
Projekt “Digitalizacija obrazovnog sustava ŽZH - E-škola” je sastavni dio Akcijskog plana za provedbu strategije 2014-2020, odnosno Revidiranog akcijskog plana 2018-2020, a njime se stavlja naglasak na modele razvoja digitalnih obrazovnih sadržaja kao i na sam razvoj sadržaja, koji će nastavnicima omogućiti da iskoriste sve prednosti koje im pruža informatizacija za učinkovitije postizanje ishoda učenja kod svakog učenika.

Ukupna sredstva projekta iznosila su 301.647,60 KM, od kojih je Županija Zapadnohercegovačka snosila 164.127,60 KM a iz fonda ILDP-a u BiH izdvojeno je 137.520,00 KM. Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i športa Županije Zapadnohercegovačke bilo je zaduženo provesti postupak javne nabave za opremu koja se sastoji od 210 prijenosnih računala, 20 interaktivnih projektora i 12 klasičnih projektora kao i postupak javne nabave Internet opreme (pristupne točke, switchevi, ruteri i pripadajuća oprema), instalaciju te opreme kako bi škole u upravljanju digitalnom opremom imale neometanu i širokopojasnu povezanost u svim učionicama.
Prijenosna računala dodjeljuju se nastavnicima u četiri srednje strukovne škole na području Županije, a projektori su postavljeni u učionice te su spremni za korištenje. Zavod za odgoj i obrazovanje organizira obuke za nastavnike u cilju stjecanja znanja o korištenju alata poput E-Dnevnika i E-Matice, odnosno programa kojima se ručno unošenje i upravljanje podacima prenosi u digitalni oblik.
Iz Ministarstva ističu kako je u pandemijskim uvjetima, u kojima je enormno porastao interes za kupovinu i potražnju računalne opreme i ostalih digitalnih pomagala, izazov predstavljala i sama nabava navedene opreme te unatoč dugim i iscrpnim postupcima nabava, zadovoljni su što je oprema predviđena projektnim prijedlogom, nabavljena u inicijalnoj količini i kvaliteti.
Projektni tim kojeg sačinjavaju osobe iz partnerskih institucija naporno je radio kako projektna sredstva ne bi ostala neiskorištena a na koncu na uštrb obrazovnog sustava i krajnjih korisnika projekta, nastavnika i učenika.
U dvorani Vlade Županije Zapadnohercegovačke održan je kratki sastanak projektnog tima u kojem su sudjelovali Stipan Zovko u ime Vlade Županije Zapadnohercegovačke, Mario Mikulić, Karla Ćosić i Anamarija Musa u ime Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i športa Županije Zapadnohercegovačke, Jadranka Bošnjak u ime Zavoda za odgoj i obrazovanje, Nasir Nalić u ime Razvojnog programa Ujedinjenih naroda u BiH te Ana Soldo u ime Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije.
Sastanku su prisustvovali i ravnatelji srednjih strukovnih škola; Ljerka Naletilić, ravnateljica Srednje strukovne škole Široki Brijeg, Mila Primorac, ravnateljica Srednje strukovne škole Ruđera Boškovića Ljubuški, Mladen Leko, ravnatelj Srednje škole Antuna Branka Šimića Grude te Mario Knezović, ravnatelj Srednje strukovne škole Posušje.
Prisutnima se prigodnim govorom obratio i predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Zdenko Ćosić, izrazivši zadovoljstvo što je projekt priveden kraju i što je sva oprema distribuirana prema krajnjim korisnicima. Predsjednik Vlade zahvalio se projektnom timu, predstavnicima Razvojnog programa Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini te ukazao na činjenicu kako Županija Zapadnohercegovačka nastavlja dugogodišnju suradnju s ovom agencijom te se raduje novim uspješnim projektima poput ovog.
Nasir Nalić, razvojni stručnjak pri UNDP u Bosni i Hercegovini je pohvalio ekspeditivnost članova projektnog tima te ukazao na to kako Županija Zapadnohercegovačka uspješno i brzo reagira na sve inicijative kada je u pitanju suradnja sa agencijama poput Razvojnog programa Ujedinjenih naroda u BiH i to ne samo u sektoru obrazovanja o kojem je sada riječ.
Nasir Nalić, razvojni stručnjak pri UNDP u Bosni i Hercegovini je pohvalio ekspeditivnost članova projektnog tima te ukazao na to kako Županija Zapadnohercegovačka uspješno i brzo reagira na sve inicijative kada je u pitanju suradnja sa agencijama poput Razvojnog programa Ujedinjenih naroda u BiH i to ne samo u sektoru obrazovanja o kojem je sada riječ.
Provedbom ovog projekta odnosno digitalizacijom obrazovnog sustava stvaraju se pretpostavke za pripremu i provedbu niza drugih projekata i aktivnosti u segmentu obrazovnog sustava kao što su mreža centara izvrsnosti u srednjim strukovnim školama, te usklađivanje potreba tržišta rada i obrazovnih programa.

Dana 19. kolovoza 2021. godine u Grudama održan je prvi sastanak  koordinatora, voditelja i članova predmetnih radnih skupina zaduženih za izradu prijedloga predmetnih kurikula za osnovne škole, gimnazije i općeobrazovne predmete u srednjim strukovnim školama županija u kojima se nastava izvodi po nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku.

Voditelj stručnog tima Mario Mikulić, pomoćnik ministrice obrazovanja, znanosti, kulture i športa pozdravio je sve prisutne te se posebno zahvalio Ružici Mikulić, ministrici obrazovanja, znanosti, kulture i športa Županije Zapadnohercegovačke, ministrici znanosti, prosvjete, kulture i športa Hercegbosanske županije Gordani Nakić, ravnatelju Zavoda za školstvo Mostar Željku Ćoriću te Jadranki Bošnjak, ravnateljici Zavoda za odgoj i obrazovanje, koja je ujedno i menadžerica i koordinatorica ovog projekta.

Nakon uvodnih riječi i prezentacije Kurikularnom reformom do kvalitetnog obrazovanja, slijedila su predavanja koordinatora.  Koordinator za područje prirodoslovlja i matematike dr. sc. Krešo Zadro članovima je približio kurikul iz Republike Hrvatske te je napravio analizu i usporedbu s kurikulima drugih država. Koordinatorica za društveno-humanističko područje dr. sc. Marija Naletilić  prezentirala je Zajedničku jezgru definiranu na ishodima učenja, dok je Ana Kordić, koordinatorica za međupredmetno i kroskurikularno područje članovima  predstavila strukturu predmetnih kurikula.

Nakon predavanja započeo je rad po predmetnim radnim skupinama gdje su voditelji istih uputili članove u cijeli proces i strukturu te su analizirali postojeće nastavne planove i programe. Predmetne radne skupine zajedno sa svojim voditeljima i koordinatorima dogovorili su naredne korake i radne sastanke te je cijeli događaj završio u pozitivnom i motivirajućem ozračju.

28. i 29. lipnja 2021. godine održane su radionice za učitelje i nastavnike njemačkog jezika Županije Zapadnohercegovačke i Hercegbosanske županije.

Radionice pod nazivom „Kako i kada ispraviti učenike u nastavi njemačkog jezika“ održane su u Širokom Brijegu i Livnu. Tijekom radionice sudionici su analizirali greške uzimajući u obzir ishode učenja. Imajući uvid u praktičnu nastavu putem video snimaka procjenjivali su ulogu neverbalne komunikacije pri ispravljanju grešaka. Iz učeničke perspektive učitelji i nastavnici rekonstruirali su slijed misli učenika kako bi prepoznali uzroke nastanka grešaka. Tek kad učitelj ili nastavnik odredi uzrok nastanka greške, u stanju je osvijestiti učenika o uzrocima nastajanja iste i primjenjujući određene metode pomoći učeniku.