Novosti

Radionica namijenjena učiteljima njemačkog jezika u osnovnim školama održana je 19. studenoga 2020. godine u Širokom Brijegu. Voditeljica radionice, prof. Angela Bernadić, vanjska suradnica/savjetnica Zavoda, kroz radionicu je obradila osnovnu problematiku praćenja, vrjednovanja i ocjenjivanja postignuća učenika tijekom nastave. Evaluaciju, učitelji i učiteljice većinom sprovode individualno osmišljenim provjerama znanja, kojim se dijagnosticira postignuto znanje kod učenika i te spoznaje o usvojenim vještinama i sposobnostima učenika koriste se za daljnje djelovanje učitelja i učiteljica u nastavi. Sudionici radionice bavili su se pitanjima ocjenjivanja na temelju primjera iz stvarne nastave. Naglašeno je i da je kreiranje testova zahtjevan i težak posao koji iziskuje objektivnost prije svega, a potom i sljedeće metrijske karakteristike: valjanost, pouzdanost, osjetljivost, transparentnost, praktičnost, autentičnost, kao i utjecaj na nastavu. Teme radionice su bile i opisno i brojčano ocjenjivanje učenika u osnovnoj školi, utvrđivanje elemenata ocjenjivanja, analiza Pravilnika o praćenju i ocjenjivanju učenika, kompatibilnost postavljenih zadataka i gradiva obrađenog tijekom nastave.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Dana 16. studenoga 2020. godine u zgradi Vlade ŽZH (Skupštinska dvorana) održana je stručna edukacija za učitelje i nastavnike povijesti, pod vodstvom dr. sc. Marije Naletilić, šefice sektora za ZJNPP-a u Agenciji za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje. Tema edukacije je bila "Organiziranje nastave povijesti utemeljene na ishodima učenja na primjeru lokalne povijesti; Tvrđave nekada i danas u Hercegovini" i pokušalo se odgovoriti na nekoliko važnih pitanja:

Što su ishodi učenja? – struktura i način definiranja

Koje su karakteristike ishoda učenja za nastavni predmet povijest?

Kako koristimo Revidiranu Bloomovu taksonomiju?

Kako ishodi učenja mijenjaju obrazovnu paradigmu?

Radionica Tvrđave nekada i danas u Hercegovini imala je za cilj pokazati na primjeru teme iz lokalne povijesti na koji način nastavnici mogu zainteresirati učenike za istraživanje i analizu izvora te razvoj kritičkog mišljenja. Krajnji nam je cilj da učenici pored činjenica mogu primijeniti stečena znanja koja će im svakako biti potrebna u daljnjem školovanju, svakodnevnom životu i budućem radu.

Stručnu edukaciju za asistente održala  je učiteljica Gordana Nakić, stručna savjetnica/vanjska suradnica Zavoda, 9. studenoga 2020. u OŠ „Fra Lovro Karaula“ u Livnu.

Temom „Uloga/podrška asistenta u nastavi za vrijeme pandemije COVID - 19 i nastave na daljinu“ pokušalo se odgovoriti na nekoliko važnih pitanja:

Tko su asistenti u nastavi? – zakonska regulativa

Vlastita percepcija asistenata o njihovoj ulozi u nastavnom procesu i problemi s kojima se susreću u praksi

Opće karakteristike suradnje učitelja/nastavnika i asistenata

Izazovi nastave na daljinu

Uloga/podrška asistenata tijekom nastave na daljinu.

Mnogi su autori dali odgovor na pitanje tko su asistenti u nastavi, a između ostalih, Igrić, Kobetić i Lisak (2008) koji navode kako je asistent u nastavi osoba čija je glavna zadaća "neposredna podrška učenicima s teškoćama kojom im se pomaže u uključivanju u razredni kolektiv te savladavanju socijalno-psiholoških prepreka i nastavnih sadržaja."

Razvidno je kako je temeljni cilj uključivanja asistenta u nastavi podrška inkluziji učenika s teškoćama u razvoju. Valja naglasiti kako je educirani asistent odgojno-obrazovni djelatnik s kompetencijama jedan od čimbenika inkluzivnog obrazovanja i jednako važna karika u odgojno-obrazovnom radu temeljenom na inkluzivnim načelima.

Potrebe djece i učenika s teškoćama u razvoju zahtijevaju sveobuhvatan, interdisciplinaran pristup koji u središte stavlja djetetove potrebe. Unutar ove perspektive, asistenti u nastavi su resursi i čimbenik kvalitete odgojno-obrazovnog procesa. U odnosu na nastavni proces asistenti su podrška učiteljima i nastavnicima u realizaciji nastavnog plana i programa te aktivnostima koje se svakodnevno odvijaju u inkluzivnom okruženju. Asistenti trebaju imati ključne pedagoške kompetencije kako bi mogli uspješno odgovoriti na zahtjeve koji se pred njih stavljaju, ali i određene osobine ličnosti kao što su empatija, tolerancija, sklonost ka radu s djecom s posebnim potrebama te spremnost na suradnju s ostalim članovima odgojno-obrazovnog sustava.

Svoju ulogu asistenti percipiraju kao regulacijsku i kompenzacijsku, usmjerenu na dostizanje što boljih akademskih postignuća učenika. Manje se vide u ulozi posrednika između djeteta i okruženja, posebice podržavanja vršnjačkih odnosa.

Zajedničko planiranje i prilagođavanje nastavnih sadržaja učitelja i asistenta, izrađivanje nastavnih materijale, itd. su primjeri dobre prakse koja bi trebala biti svakodnevno prisutna. Međutim, postoje i primjeri suradnje učitelja i asistenta koja nije usklađena s načelima inkluzivne nastave.

Problemi u praksi koji se javljaju u odnosu na nastavni proces su prije svega problem u komunikaciji tj. razmjeni informacija na razini asistent – učitelj/nastavnik i/ili ostali uposlenici škole te nejasnoće profesionalnih zadaća.

Suradnja učitelja i asistenta može se definirati kao suradničko podučavanje. Cilj ovakvog modela podučavanja jeste da svi učenici sudjeluju u školskim aktivnostima i maksimalno razviju svoje potencijale.

Moglo bi se izdvojiti nekoliko sastavnica suradničkoga poučavanja:

Zajedničko planiranje

Fleksibilnost

Dijeljenje uloga i odgovornosti

Edukacijske vještine

Kompatibilnost (usklađenost) itd.

Suradnja učitelja i asistenta u praksi raznolika i specifična za svaku pojedinu školu.

Učitelji koji su radili s djecom s teškoćama i asistenti s iskustvom imaju bolju komunikaciju i suradnju. Također, asistenti početnici bez odgovarajuće edukacije nisu upoznati sa svim aspektima rada pomoćnika i ne prepoznaju što sve podrazumijeva svakodnevni rad u učionici zbog čega češće imaju probleme u praksi.

Nastava na daljinu je nov i nepoznat izazov u kojem smo se takoreći našli preko noći. Prelazak na on-line poučavanje učiteljima je u cijelosti promijenilo način rada. Učenici s teškoćama u razvoju, u Hercegbosanskoj županiji, uspješno su uključeni u ovaj vid nastave zahvaljujući upravo podršci koji su im pružali asistenti u nastavi. Iz iskustva asistenta u nastavi koji su pružali podršku nastave na daljinu prepoznati su različiti načini pružanja podrške.

Uspostava komunikacije, nakon što je u ožujku prekinut nastavni proces, izuzetno je važna za sve sudionike odgojno-obrazovnog procesa bez obzira putem kojeg medija će se ona uspostaviti (telefon, SMS – a, milom, video pozivima itd.).

Za vrijeme pandemije COVID-19 bilo je izuzetno važno da se komunikacija s učenikom što prije uspostavi, kako bi učenik održao sigurnost i motivaciju. Asistent i učenik uvijek izgrade svoj način komunikacije u kojoj se oni najbolje razumiju zbog čega je njihov ponovni kontakt bio izuzetno važan.

Kako bi dao podršku učeniku tijekom on-line nastave asistent mora poznavati komunikacijske medije kojima učenik raspolaže te sadržaj, aktivnosti i zadatke koje učenik treba obraditi. Asistent može biti uključen u virtualnu učionicu, slati materijale putem e-maila, društvenih mreža itd.

Znamo da su u praksi asistenti imali različite situacije i morali im se prilagoditi.

Pružanje podrške u učenju na daljinu je zahtjevan zadatak koji ovisi o potrebama učenika i medijsko-komunikacijskim mogućnostima putem kojih asistent usmjerava rad učenika.

Pružanje podrške učenicima s teškoćama u razvoju za vrijeme on-line nastave podrazumijeva:

svakodnevnu suradnju s učiteljem na pripremanju materijala

svakodnevnu komunikaciju s učenikom koja podrazumijeva praćenje nastavnih sadržaja, pomoć u rješavanju domaće zadaće i podsjećanje na rok za slanje zadaće, i sl.

komunikaciju s roditeljima i tehničku podršku ukoliko im je potrebna pri instalaciji i korištenju aplikacija

podrška pri korištenju dodatnih sredstava komuniciranja (e-mail, Viber, Wats App, itd.)

Asistenti mogu i trebaju biti uključeni u virtualne učionice u kojima imaju uvid u sadržaje koje kreiraju učitelji/nastavnici.

 

 

 

Dana 5. studenoga 2020. godine u Hotelu Park u Širokom Brijegu je održana DACUM radionica za mentore praktične nastave u poslovnim subjektima. Na uvodnom predavanju i radionici se govorilo o ulozi i odgovornosti mentora – radnih procesa, dužnosti i zadataka u svrhe prilagodbe postojećeg programa obuke mentora aktualnim okolnostima u ŽZH.

Na radionici koju je vodio Eldin Sarajlić iz Fondacije Helvetas Moja Budućnost sudjelovali su  predstavnici FEAL-a, KS Tueren d.o.o., I-Form, d.o.o. TT Kabeli iz Širokog Brijega, Srednje strukovne škole iz Širokog Brijega te Vokela d.o.o. i Svadbenog salona Bugašić iz Posušja. 

Također, na radionici su sudjelovali Mirjana Kvesić iz J.U. Zavod za odgoj i obrazovanje i Mario Mikulić, pomoćnik ministrice u MOZKŠ ŽZH.  

Pilot-obuka će se u suradnji sa srednjim strukovnim školama i odabranim tvrtkama, a uz podršku Fondacije Helvetas Moja Budućnost održati 30. studenoga, 1. prosinca i 2. prosinca 2020. godine u Hotelu Park u Širokom Brijegu.