Novosti

Dana 18. svibnja 2021. godine održan je prvi konstituirajući sastanak Stručnog tima za provedbu kurikularne reforme zajedno s OESS-om. Na početku sastanka nazočnima su se obratili Jasna Dobricik, direktorica odjela za ljudsku dimenziju OESS-a, Ružica Mikulić, ministrica obrazovanja, znanosti, kulture i športa ŽZH, Aleksandra Krstović, službenica za obrazovanje OESS-a, Jadranka Bošnjak, menadžerica i koordinatorica projekta, ravnateljica J.U. Zavod za odgoj i obrazovanje i Mario Mikulić, voditelj Stručnog tima. 

Po predstavljanju Stručnog tima članovi su informirani o pregledu planiranih obuka i vremenskom okviru te je utvrđenim kvorumom usvojen Poslovnik o radu Stručnog tima.

Nakon provedene metodološke obuke održat će se obuka za članove radnih skupina za izradu predmetnih kurikuluma te će se pristupiti izradi predmetnih kurikuluma.

Konstituirajućem sastanku prethodio je informativni sastanak Stručnog tima koji je održan dana 13. svibnja 2021. godine.

Javni poziv za izbor kandidata za članove radnih skupina za izradu Prijedloga predmetnih kurikuluma za osnovne škole, gimnazije i općeobrazovne predmete u srednjim strukovnim školama u Županiji Zapadnohercegovačkoj i Hercegbosanskoj županiji

Prijavni obrazac - Prilog br. 1

Dana 7. i 8. travnja 2021. godine u prostorijama livanjske gimnazije održane su edukativne radionice za učitelje razredne nastave i učitelje i nastavnike povijesti i geografije HBŽ, na temu "Podizanje svijesti o značaju kulturno-povijesne i prirodne baštine na području HBŽ" u organizaciji J.U. Zavod za odgoj i obrazovanje.

Prva radionica, organizirana za učitelje razredne nastave HBŽ, pod vodstvom Stipana Dilbera, mag. archao. bila je podijeljena u tri dijela:

1. Kulturno - povijesni lokaliteti - stručno predavanje

2. Prirodna baština - stručno predavanje

3. Radionica - rad u grupama: Jednodnevni izlet kroz njihovu općinu  

Tijekom prvog predavanja učitelji su dobili brojne informacije o najznačajnijim lokalitetima kulturnog značaja na prostoru HBŽ. Predavanje je bilo koncipirano na način da su učitelji najprije bili upoznati s zakonskom regulativom zaštite kulturno-povijesne baštine na prostoru FBiH, s obzirom da ista ne postoji u HBŽ-u, zatim o opasnostima koji prijete njenoj devastaciji. Nakon toga obrađeni su svi najznačajniji lokaliteti kronološkim pregledom od najranijih prapovijesnih razdoblja i prve pojave ljudi na prostru HBŽ pa sve do novovjekovnog razdoblja.    

Drugo predavanje također je počelo sa zakonskim regulativama prirodne baštine i njezine zaštite. Nakon toga su prezentirani najznačajniji lokaliteti prirodne baština. Naglasak je bio na brojnim speleološkim lokalitetima, posebno urušnim vrtačama, zatim brojnim planinskim masivima te rijekama i jezerima. Kroz ovo predavanje dotakli smo se i problematike nebrige za ove lokalitete i neiskorištenosti resursa, posebno u turističke svrhe.

Tijekom radionice učitelji su obrađivali najznačajnije lokalitete iz svojih općina. Naglasak je bio na lokalitetima koje su već prije posjetili sa svojim učenicima. U ovom djelu su učitelji kroz svoje iskustvo u radu s djecom nudili modele na koji način kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu približiti najranijim školskim uzrastima te na koji način im od najranijih obrazovnih dana ukazati na nužnost njene zaštite.

Voditeljica radionice je Marija Marić Baković, arheologinja i muzejska savjetnica Franjevačkog muzeja i galerije Gorica-Livno. Radionica se sastojala od tri dijela.

Prvi dio odnosio se na kulturno-povijesnu baštinu na području HBŽ te se sastojao od prezentacije u PowerPointu kojom je obuhvaćen povijesni pregled s arheološkim lokalitetima i spomenicima s područja šest općina HBŽ. Kronološkim slijedom od prapovijesti do novog vijeka prezentirani su istraženi arheološki lokaliteti te spomenici s istih kao i slučajni nalazi kojima su registrirani neistraženi lokaliteti. Prezentirano je oko sedamdeset lokaliteta s područja HBŽ, uključujući tumule s Kupreškog polja, gradinska naselja koja okružuju kraška polja, ostatke antičkih naselja, ranokršćanske bazilike, ranosrednjovjekovna groblja i crkve, kasnosrednjovjekovne utvrde, crkve i samostan, groblja sa stećcima te ostatke novovjekovnih utvrda. Prezentirani su različiti narodi i kulture koji su obitavali na širem području današnje Hercegbosanske županije.

Drugi dio radionice sastojao se od prezentacije prirodne baštine s područja HBŽ. U prezentaciju su uključene prirodne znamenitosti te zanimljivi prirodni fenomeni s područja Kupreške visoravni, Livanjskog, Duvanjskog, Glamočkog i Grahova polja te Drvarske kotline.

Trećim dijelom radionice sudionici su aktivno uključeni u radionicu na način da podijeljeni u grupe po općinama prezentiraju jedan dan na području svoje općine s osmišljenim planom obilaska kulturnih i prirodnih znamenitosti prilagođeno učenicima i nastavnom programu. U osnovi, prijedlozi su se odnosili na obilazak muzejskih i sakralnih institucija na području pojedinih općina, obilazak dostupnih arheoloških lokaliteta, kulturno-povijesnih građevina te dostupnih prirodnih znamenitosti.

Obzirom na prezentirano, zaključeno je da je jedan dan premalo za obilazak kulturne i prirodne ponude na području pojedinih općina. Također zaključeno je da treba sačuvati kulturno povijesnu i prirodnu baštinu te razvijati turistički potencijal HBŽ.

Na radionici je sudjelovalo sedamnaest sudionika, učitelja i nastavnika povijesti i geografije, prilagođeno epidemiološkoj situaciji na području HBŽ.

Dana 6. travnja 2021. godine održana je edukativna radionica „Značaj kulturno-povijesne i prirodne baštine u ŽZH“ za učitelje razredne nastave u ŽZH, te 7. travnja 2021. godine za učitelje i nastavnike povijesti i geografije u ŽZH, u organizaciji J.U. Zavod za odgoj i obrazovanje.

Voditeljica radionice bila je Maja Soldo, mag. arch.

Buđenje svijesti o važnosti zaštite kulturno-povijesne baštine primarni je cilj institucija koje se bave zaštitom kulturno-povijesne i prirodne baštine uz multidisciplinarni pristup i suradnju između obrazovnih, znanstvenih i turističkih ustanova. Već od 1. razreda osnovne škole, nastavni program “Moja okolina (okružje)” pruža mogućnost upoznavanja djece s njihovom okolinom u kojoj su sastavni dijelovi kulturno-povijesna i prirodna baština koja ih okružuje. Prirodna dječja znatiželja, želja za usvajanjem novih saznanja o nečemu što nas okružuje svakako predstavlja izazov za sve nas. Zanimljiv sadržaj prilagođen njihovom uzrastu potrebno je razraditi uz zajedničku suradnju u svrhu odabira atraktivnih lokaliteta za učenike i načina educiranja.

Na radionici su obrađeni lokaliteti od značaja za Županiju Zapadnohercegovačku od kulturno-povijesnih dobara do spomenika prirodne baštine, koji su na kraju kroz praktični dio uz zajedničku suradnju postali dio ponude potencijalnih jednodnevnih školskih izleta kroz općine/gradove Županije. Svi sudionici dali su svoj doprinos aktivnim sudjelovanjem tijekom cijele radionice.

Mi smo oni koji svojim ponašanjem čuvamo za naše generacije baštinu koju smo primili kao čuvari u nasljedstvo, a kako bismo je njegovali i čuvali, moramo ulagati u obrazovanje naših najmlađih.