Održano stručno usavršavanje za učitelje i nastavnike engleskog jezika ŽZH
Polaznici su na kraju edukacije izrazili zadovoljstvo viđenim, i predložili stvaranje zajedničke web baze ideja i materijala za obogaćivanje nastave engleskog jezika.
Polaznici su na kraju edukacije izrazili zadovoljstvo viđenim, i predložili stvaranje zajedničke web baze ideja i materijala za obogaćivanje nastave engleskog jezika.
U zgradi Vlade Županije Zapadnohercegovačke za učitelje i nastavnike geografije, 7.1.2020. održana je stručna edukacija pod nazivom „Pisano provjeravanje i ocjenjivanje u nastavi geografije“.
Cilj edukacije je bio upoznati nastavnike i učitelje o važnosti pisanog provjeravanja i ocjenjivanja u nastavi geografije. U nastojanju da se učenike što češće ispituje i ocjenjuje, da ispitni postupci budu što objektivniji, didaktika je u nastavnu praksu uvela razne vrste pisanog provjeravanja i ispitivanja. To se prije svega odnosi na tipove i vrste zadataka otvorenog i zatvorenog tipa. Prezentirane su i objašnjene vrste ovih tipova zadataka kao i njihove prednosti i nedostaci. Zaključeno je da je pisani oblik ispitivanja izuzetno važan i nezaobilazan u nastavi geografije. U njemu trebaju prevladavati zadatci za provjeru razvijenosti geografskih vještina i kartografske pismenosti, a ne samo zadatci za provjeru geografskih znanja. U ispitu u najvećoj mjeri trebaju biti zastupljena nužna i važna znanja, a manje vrijedna znanja. Isto tako, naglasak mora biti stavljen na konceptualna i proceduralna znanja, a ne činjenična znanja te se mora voditi briga da se ispituju više kognitivne razine. Također, pojašnjen je kriterij vrednovanja pisanih provjera te način kreiranja pisane provjere.
Cijeli se obrazovni proces na kraju svede na ocjene koje postaju jedini temelj daljnjeg hoda kroz školovanje i život pojedinca. Težnja „savršenom“ ispitu nužna je kako bi pisano ispitivanje bilo valjano i pravedno za svakog učenika.
U srijedu, 8. siječnja 2020. godine u zgradi Vlade ŽZH u Širokom Brijegu, održano je stručno usavršavanje za učitelje razredne nastave s područja Posušja i Širokog Brijega, a obrađene su teme "Matematika u razrednoj i predmetnoj nastavi" i "Rad s nadarenom djecom". Iste teme prezentirane su učiteljima razredne nastave s područja Gruda i Ljubuškog u Osnovnoj školi Ruđera Boškovića Grude, 9. siječnja 2020. godine.
Stručno usavršavanje održao je učitelj matematike Zoran Marušić, na čije se predavanje odazvalo više od 100 učitelja i učiteljica.
Jedan od zadataka edukacije bio je usuglašavanje bitnih matematičkih sadržaja koje bi svaki učenik trebao prenijeti iz razredne nastave u predmetnu. Obzirom da je matematika primjenjiva u svakodnevnom životu, voditelj radionice istaknuo je važnost korištenja što većeg broja primjera u nastavi koji će pokazati učenicima da je matematika svuda oko nas. Razmjena iskustva s kolegama dio je edukacijske radionice za kojeg je lako ustanovljeno kako je nezamjenjiv resurs koji svakom nastavniku može pomoći u daljenjem radu.
U drugom dijelu edukacije više se razgovaralo o radu s nadarenom djecom i pripremama za natjecanje. Učitelji su upoznati s rješavanjem linearnih jednadžbi pomoću metoda koje su primjerne uzrastu učenika s kojima rade.
Između ostalog, dotaklo se pitanje i suradnje s roditeljima, učenja kroz igru, rada u skupinama itd.
Dana 7. siječnja 2020. godine u zgradi Vlade Županije Zapadnohercegovačke za učitelje razredne nastave organizirana je stručna edukacija koju je održala učiteljica Gordana Nakić, savjetnica za razrednu nastavu / vanjska suradnica Zavoda.
Tema edukacije „U početku bijaše Riječ – kvalitetna komunikacija temelj je suradnje u školi“ izazvala je veliko zanimanje što dokazuje i činjenica da je predavanju nazočilo 58 učitelja.
Suvremeno obrazovanje temelji se prvenstveno na komunikacijskim kompetencijama učitelja, a cjelokupan odgojno-obrazovni proces počiva upravo na komunikaciji. Sukladno tomu, cilj edukacije bio je razvijanje i usavršavanje komunikacijskih kompetencija učitelja kao pokretača komunikacije u nastavi i odgovorne osobe za uspjeh i kvalitetu komunikacije u odgojno-obrazovnom procesu, odnosno suradničkih odnosa u školi općenito.
U uvodnom dijelu stručne edukacije voditeljica je obrazložila značaj riječi, u najširem smislu komunikacije, za čovjekov odnos s drugim ljudima naglasivši da ono što je zrak za biološki život, komunikacija je za društveni. Obrazovanje bez komunikacije ne postoji, jer je ona ključ odgoja i temelj uspješne nastave. Upravo su ove činjenice, kao i veliki interes za ovu temu, pokazatelj njezine relevantnosti.
Voditeljica je sudionike podsjetila na pojam i vrste komunikacije te što je sve potrebno za učinkovitu verbalnu komunikaciju. U ovom dijelu je posebna pažnja posvećena interpersonalnoj komunikaciji koja je izuzetno važna u području suvremenog odgoja i obrazovanja.
Također su izdvojeni i obrađeni uzroci loše komunikacije. Kroz aktivnosti u edukativnoj priči „Marko i Tina“ sudionici su spoznali kako do problema u komunikaciji mogu dovesti ishitreno doneseni zaključci, a „Priča o jednom mišu“ bila je pokazatelj da se problemi ne mogu riješiti ignoriranjem i „okretanjem glave“, jer ih tako samo produbljujemo i povećavamo.
Dio edukacije koji se odnosio na učitelja kao pokretača komunikacije u nastavi, njegove komunikacijske kompetencije, koje su preduvjet kvalitetne komunikacije i socijalnih odnosa u razredu te uzroke nediscipline u razredu, voditeljica je potkrijepila primjerima iz prakse.
Poseban naglasak je stavljen na komunikacijske kompetencije učitelja i njegov komunikacijski stil od kojeg ovisi i način vođenja razreda, aktivnost učenika te emocionalna klima u razredu općenito. Također je sudionicima objašnjena veza između frontalnog rada i nediscipline te kako disciplinu u razredu ne možemo postići i održati samo racionalnim argumentima, pritiskom autoriteta i/ili ucjenama, jer nasilno uspostavljena disciplina ima učinak vulkana.
Slušanje, kao preduvjet komunikacijskog procesa, obrađeno je kroz aktivno i pasivno slušanje te su naglašene i četiri komponente slušanja izuzetno važne u nastavnom procesu i komunikaciji općenito. Sudionicima edukacije voditeljica je skrenula pozornost na izuzetnu važnost neverbalne komunikacije i poruka koje učitelj šalje svojim izgledom, držanjem, izrazom lica itd. te naglasila šutnju, kao dio neverbalne komunikacije, koja predstavlja vrlo jako komunikacijsko sredstvo. Dala je i konkretne upute „5 NE“ i „5 DA“ koje trebamo primijeniti u komunikaciji s učenicima.
Povratna informacija u procesu komuniciranja, a posebno u nastavnom procesu, karika je koja bitno određuje uspješnost učenika, odnos s roditeljima i ukazuje na učiteljevu (ne)uspješnost. „Priča o Indijancu i kauboju“ bila je pokazatelj kako nerijetko u učiteljskoj praksi poruka koju pošalje učitelj, a primi učenik ili roditelj ne mora biti istovjetna. Usklađivanje poslane i primljene poruke tijekom razgovora osnova je stručnog i uspješnog razgovora u školi.
Komunikacija s roditeljima bio je posebno zanimljiv i koristan dio edukacije. Naglašeno je kako je suradnja roditelja i škole nužan uvjet uspješnog odgoja. Obrađene su etape suradnje i načela suradničkih odnosa između roditelja i učitelja te kakva ta suradnja može biti.
Komunikacija roditelja djeteta s teškoćama u razvoju s učiteljem, stručnim suradnicima i drugim osobama s kojima roditelj dolazi u kontakt u školi demonstrirana je kroz aktivnost/radionicu u kojoj su sudionici imali priliku samostalno percipirati i izdvojiti nedostatke i anomalije pri ovoj komunikaciji. Voditeljica edukacije objasnila je i zašto dolazi do loše komunikacije i sukoba između roditelja i učitelja te kako se pripremiti na konfliktan razgovor. Dala je konkretne smjernice i upute kako reagirati na provokaciju ili uvredu te koji su ključni faktori uspjeha u radu s „teškim“ /konfliktnim roditeljima.
Posljednja tema obrađena u ovoj edukaciji bila je kako unaprijediti komunikaciju u školi, a sadržavala je jasne smjernice i upute kako to postići. Umjesto zaključka voditeljica edukacije sudionicima je ponudila važna pravila kojih bi se trebali držati ukoliko žele imati kvalitetnu komunikaciju i uspješnu suradnju u školi.
Na kraju edukacije voditeljica je zahvalila sudionicima na pozornosti i zaželjela puno sreće u obavljanju zahtjevnog i plemenitog posla učitelja koji nije samo posao već i avantura.
Sudionici edukacije izrazili su zadovoljstvo temom stručnog usavršavanja, primjenjivosti u praksi, a posebno su bili zadovoljni činjenicom da je cijela edukacija bila potkrijepljena primjerima iz prakse i konkretnim prijedlozima i savjetima.
Naglasili su kako češće treba organizirati ovakvu vrstu edukacija.
Motivacija i formativno vrednovanje u nastavi matematike, tema je edukacije koja je održana 8. siječnja 2020. godine u zgradi Vlade u Širokom Brijegu. Za sve učitelje i nastavnike matematike ŽZH, viša predavačica metodičke skupine predmeta na splitskom PMF-u, Željka Zorić, učinila je ovu edukaciju zanimljivom i poučnom upoznavši prisutne sa tehnikama formativnog vrednovanja. Pravilna primjena prikazanih tehnika može biti jak motivacijski alat koji će u učenicima pokrenuti proces stvarnog učenja, učiteljima olakšati, a načine poučavanja obogatiti. „KWL“ i „Frayerov model“ su dvije tehnike koje su se na ovoj edukaciji detaljnije razradile. „Uvijek, ponekad ili nikada“, „Primjer, protuprimjer“, „Izbaci uljeza“ samo su neke od zanimljivih tehnika formativnog vrednovanja koje će učitelji i nastavnici matematike imati priliku isprobati u svojim učionicama. Materijali sa edukacije dostupni su na web stranici Zavoda u rubrici „Edukcijske prezentacije“.
Stjepana Radića 37 b,
88 220 Široki Brijeg
Telefon: 039 704 915
Mob.: 063 260 717
Email: info@zavod-zzoo.com
Stjepana II. Kotromanića,
80101 Livno
Email: polivno.zzoo@gmail.com