Novosti

Ogledni sat za učitelje razredne nastave, članove stručnog aktiva 4. razreda, održala je vanjska suradnica/savjetnica Zavoda za razrednu nastavu, prof. Valerija Dodig, u Osnovnoj školi Ivane Brlić-Mažuranić na Humcu. Oglednom satu su nazočile učiteljice Željana Pavlović, Dražana Matijašević, Dijana Grbavac, Marina Ereš, Katica Matić, Mirjana Marinović, pripravnica razredne nastave Kristina Mihaljević, pedagoginja Ana Nižić i voditeljica smjene Mirjana Pavičić. Tema oglednog sata je bila Živi svijet u stajaćicama, dio nastavne teme Vode zavičaja za 4. razred.

Cilj oglednog sat je utvrditi raznolikost živog svijeta u stajaćim kopnenim vodama kroz interaktivnu igru, vizualnu prezentaciju živog svijeta stajaćica s mogućnošću prepoznavanja i analiziranja na osnovu prethodnog iskustva, te provedbu kraćeg kviza. Ogledni sat je imao dvojaki cilj, a to je potaknuti učiteljice (ako mogućnosti to dozvoljavaju i njihove učenike) na razvoj digitalnih vještina kroz osmišljavanje vlastitih igrica, kvizova, radnih listića i ostalog potrebnog kako bi se, između ostalog, mogla dobiti što bolja formativna (pr)ocjena za svakog učenika te na taj način kontinuirano pratio, vrednovao i ocjenjivao napredak.

Nakon održanog oglednog sata vođena je konstruktivna rasprava te su dogovoreni budući načini opažanja na razini škole.

Učitelji su iskazali izniman interes za mrežne alate koji im mogu dosta pomoći u njihovom radu, a učenicima približiti nastavne sadržaje na privlačniji, zanimljiviji i zabavniji način. Zajednički stav svih nazočnih je bio kako je sat protekao u opuštenom ugođaju izmjenom različitih međusobno povezanih aktivnosti u kojima je učenik bio stalno aktivan i uključen.

Ogledni sat iz Hrvatskoga jezika za 3. razred te Prirode i društva za 4. razred, 5. ožujka 2020. godine, u Maloj školi (Prva osnovna škola, Široki Brijeg) održala je učiteljica Gordana Nakić, stručna savjetnica/vanjska suradnica Zavoda.

Dosadašnja školska praksa pokazuje da učitelji u školama primjenjuju različite metode poučavanja i rada s učenicima. Može se reći da stilova i pristupa poučavanju vjerojatno ima koliko i samih učitelja, ali su ti stilovi nerijetko slabo poznati, čak i kolegama unutar iste škole. U praksi je nastava u velikoj mjeri „skriveni“ proces koji se odvija iza zatvorenih vrata učionica.

Znajući kako samo u „otvorene učionice“ ulazi svježina nove kreativnosti i pozitivnih emocija cilj oglednih sati, koje je održala učiteljica Gordana Nakić, bio je demonstracija primjene novih nastavnih metoda, inovacije i kreativnost, poticanje konstruktivne kritičnosti, međusobna podrška učitelja, a sve to u cilju razmjene neposrednih iskustava i unaprjeđenja nastave.

Tema oglednoga sata za 3. razred bila je pjesma Vesne Parun „Vulkansko ždrijelo“, a za 4. razred „Živi svijet u stajaćicama“. Pripreme za sat temeljene su na ishodima učenja, odnosno aktivnostima koje su osigurale aktivno sudjelovanje učenika u svim dijelovima sata. Oglednom satu nazočile su pedagoginja škole te predstavnice stručnoga aktiva trećega i četvrtoga razreda.

Imajući na umu koliko je važno pronaći način na koji ćemo zainteresirati učenike, u njima probuditi maštu, želju i volju za usvajanjem novih znanja, učiteljica Gordana Nakić svoje pripreme obogatila je aktivnostima koje su osigurale učenje na zanimljiv i zabavan način.

Na satu Hrvatskoga jezika učiteljica je iskoristila sliku vulkana i „Ples pisanja“ kako bi probudila zanimanje učenika i uvela ih u sadržaj sata. Vježbe motorike, odnosno plesni pokreti iskorišteni su za razvijanje pažnje i koncentracije, a poticanjem učenika da koriste obje ruke željelo se stimulirati obje polovice mozga. Pokretima koje uz glazbu izvode u prostoru i na A3 formatu papira učenici oslobađaju svoje emocije.

„Crtanje“ uz glazbu predstavlja prave kreacije: ekspresiju ili refleksiju dječje osobnosti. Ovdje je naglasak bio na pokretu, a ne obliku i rezultatu, jer ne postoji ispravan vulkan i girlande koje se pokušavaju oponašati.

Nastavne aktivnosti koje su učenici realizirali kako bi izgradili svoja znanja, vještine i razumijevanje te kako bi ostvarili ishode učenja realizirane su: T–tablicom, čitanjem pjesme „Vulkansko ždrijelo“, objašnjenjem nepoznatih riječi i bogaćenjem rječnika te sadržajnom i književno-teorijskom analizom pjesme koja je provedena aktivnošću pod nazivom „Kolo znanja“.

Rezimiranje naučenoga, savjetnica je s učenicima obavila putem razgovora i eksperimentom koji je izazvao erupciju vulkana. Svaka skupina učenika dobila je model vulkana napravljen od slanoga tijesta.

U vulkan su stavljeni sastojci za izazivanje erupcije, a učenici su osluškivali i promatrali što će se dogoditi, izrazivši oduševljenje nakon uspješnog eksperimenta. Kratkim razgovorom, učenici su potaknuti na razmišljanje događa li se erupcija ljudima? Koje situacije dovode do toga da se ljudi ponašaju kao vulkan (npr. kada nas netko dulje vrijeme izaziva, može doći do erupcije riječi jer ne možemo više podnijeti izazivanje i sl.)? Savjetnica je od učenika tražila povratne informacije u svezi njihovih osjećaja nakon erupcije (smireno, opušteno, rasterećeno…). 

Na kraju sata može se zaključiti kako su ishodi učenja, pozorno čita ili sluša tekst u cilju razumijevanja i donošenja logičkih zaključaka; citira konkretne tekstove pri pisanju ili govoru u svrhu potkrepljenja zaključaka donesenih na temelju teksta, u potpunosti realizirani.

Spoznati biljni i životinjski svijet stajaćica bio je cilj nastavnoga sata „Živi svijet u stajaćicama“, a realiziran je primjenom Vennova dijagrama u uvodnom dijelu sata, velike slike stajaćice i živog svijeta u i oko nje te velike umne mape i individualnih umnih mapa u središnjem dijelu sata. Kviz i zadaci za vrednovanje učenikovih postignuća bile su aktivnosti korištene u završnom dijelu sata. Kviz je aktivnost u kojoj su učenici posebno uživali, ali i pokazali zavidnu razinu znanja usvojenog na ovome satu.

Treba naglasiti kako je savjetnica u pripremi napravila prilagodbu za nadarene i učenike koji žele znati više obogativši je zanimljivostima o životinjama koje žive u i uz stajaćice, a upravo su te informacije učenicima bile vrlo zanimljive. Također je napravljena i prilagodba umne mape i zadataka za vrednovanje učeničkih postignuća za učenike koji nastavu prate po prilagođenom programu.

U razredu u kojem je održan ogledni sat nema učenika koji rade po prilagođenom planu i programu, ali napravljene prilagodbe mogu služiti kao smjernice kako uspješno prilagoditi nastavne sadržaje.

Oglednim satima pokazano je kako u aktivnostima osmišljenima na nov i kreativan način učenici rado sudjeluju, aktivno uče i na visokoj razini usvajaju nastavne sadržaje. Nove nepoznate aktivnosti kod učenika bude znatiželju što učvršćuje interakciju između učiteljice i učenika. Opuštena radna atmosfera i ugodno ozračje za vrijeme sata na učenike djeluju poticajno,  ali i doprinose disciplini u razredu te suradničkom odnosu među učenicima.

Savjetnik za povijest i geografiju/vanjski suradnik Zavoda za odgoj i obrazovanje, prof. Goran Džajić, održao je ogledni sat iz povijesti u Osnovnoj školi Tina Ujevića Vitina u Ljubuškom.

Tema oglednog sata je bila: Početci preokreta u Drugom svjetskom ratu, s naglaskom na upotrebu novih prezentacijskih tehnologija u nastavi povijesti.

Oglednom satu su nazočili članovi stručnog aktiva povijesti i geografije: Dražen Ilić i Milan Kordić te ravnateljica škole Kornelija Biško i pedagoginja Kristina Majić.

Obzirom da učenici nove generacije nerijetko biraju vizualni stil učenja, istaknuta je važnost upotrebe modernih tehnologija u nastavi povijesti. Prikazivanjem raznih modela povijesnih karata, animacija, slikovnih i video materijala, postižemo veću pozornost i zainteresiranost za povijesne teme, a samim time i veću aktivnost kod učenika te bolju interakciju s nastavnikom. Ovakav vid nastave specifičan je po tome što se u nastavni proces uključuje računalo koje osvježava nastavu i čini je zanimljivom za učenike. Računalo nastavnicima omogućava prikaz nastavnih sadržaja pomoću alata MS Power Point, obrade teksta i slika, pretraživanje interneta, prikaz filmova ili isječaka. Učenici se od pasivnih promatrača pretvaraju u aktivne i zainteresirane sudionike koji sudjeluju u pripremi, ostvarivanju i vrednovanju nastavnih situacija. Nastavnik i učenici stvaraju interaktivni suradnički odnos. On se zasniva na konstruktivizmu, gdje učenik sam izgrađuje vlastito znanje na temelju prijašnjih iskustava i vlastitih mogućnosti. Primjena novih metoda pridonosi boljoj nastavi u kojoj učenici sudjeluju aktivno, ostvaruje se veći interes za nastavni predmet, bolja komunikacija i radna atmosfera. Ne smijemo zanemariti današnje informacijsko doba, nego se moramo prilagoditi takvoj situaciji i opremiti učionice multimedijskim računalima i pristupom internetu. Upotrebom modernih prezentacijskih tehnologija puno lakše ostvarujemo ishode učenja.

Računalo nikada neće zamijeniti knjigu, a još manje nastavnika. Važno je upotrijebiti računalo u svrhu ostvarivanja boljeg efekta predaje znanja, ali ono nikada ne smije biti više od samo jednoga pomagala u odgojno-obrazovnome procesu.

U organizaciji Europskog centra za darovite Hrvatska - centara izvrsnosti Varaždinske županije u ponedjeljak su u Varaždinu uručene diplome polaznicima prve međunarodne specijalizacije za rad s darovitom djecom u Hrvatskoj te certifikati novoimenovanim europskim točkama za darovite.

Svečanost je održana u koncertnoj dvorani varaždinske Glazbene škole, gdje je diplome dobilo devetero polaznika prve generacije međunarodne specijalizacije za rad s darovitim učenicima i studentima po programu „The Radboud International Training on High Ability“ (RITHA), koji je godinu i pol provodilo nizozemsko sveučilište Radboud iz Nijmegena.

Uručeno je i 17 certifikata novoimenovanim europskim točkama za darovite (European Talent Point), ustanovama, institucijama i udrugama koje uspješno rade s darovitom djecom, a kojima certifikate dodjeljuju centri izvrsnosti Varaždinske županije kao jedini Europski centar za darovite u Hrvatskoj.

Pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije Miroslav Huđek, ujedno voditelj Europskog centra za nadarene Hrvatska, rekao je da današnjim danom, dodjelom certifikata, unutar Europskoga talent centra djeluje 41 europska točka, 38 u Hrvatskoj i tri u Bosni i Hercegovini.

„Program se širi po cijeloj Hrvatskoj. Ima još nekih županija koje nemaju europsku točku, ali namjera nam je da i to napravimo i da svi budemo unutar europske mreže“, rekao je Huđek.

Među ostalim, certifikat je dobila Gimnazija Ljubuški koja je postala europska točka za darovite za hrvatski jezik.
Certifikat je u ime Gimnazije Ljubuški primio ravnatelj škole Leopold Mandić.
Konferenciji su nazočile i ministrica obrazovanja, znanosti, kulture i športa Županije Zapadnohercegovačke, Ružica Mikulić te ravnateljica Zavoda za odgoj i obrazovanje, Jadranka Bošnjak.

Zamjenik župana Tomislav Paljak podsjetio je na početke Centra izvrsnosti Varaždinske županije prije 13 godina.

„Imamo još planova. Uveli smo nove programe: fizika – astronomija, nove tehnologije – robotika, poduzetništvo – dizajn, a šah se na velika vrata vratio u našu županiju. To je proces koji traje, a do sada je uloženo više od 30 milijuna kuna“, rekao je Paljak i dodao da Europski talent centar znači da Varaždinska županija „igra u Ligi prvaka“.

O važnosti kontinuiranog usavršavanja u radu s darovitim učenicima predavanje je održala prof. Lianne Hoogeveen, direktorica RITHA programa i predsjednica Odbora za akreditiranje europskih centara za darovite Europskog vijeća za nadarene (ECHA).

„Iako mislimo da talentirana djeca imaju iste mogućnosti kao ostala, to ipak nije tako. U školi nisu prepoznata kao talentirana i ne dobivaju dodatnu edukaciju. Zato mislimo da je važno da ih se prepozna i da učitelji budu osposobljeni izmijeniti program kako bi takva djeca mogla učiti i razvijati se“, istaknula je Hoogeveen.

U sklopu svečanosti Europskog centra za darovite Hrvatska – Centara izvrsnosti Varaždinske županije održano je i više predavanja.