Novosti

U Osnovnoj školi fra Mije Čuića u Bukovici 26. kolovoza 2025. održana je edukacija za učitelje hrvatskoga jezika s područja Hercegbosanske županije na temu Vrednovanje u praksi s posebnim osvrtom na formativno vrednovanje i kreiranje testova po ishodima. Sudionici su na primjerima iz prakse osnažili svoja znanja o procesu vrednovanja koje je kontinuirani proces usmjeren na razumijevanje i unaprjeđenje procesa učenja te mjerenje i praćenje postignuća, ishoda i ostvarenosti zadanih ciljeva. Poseban naglasak je stavljen na formativno vrednovanje koje učitelju pomaže u daljnjem procesu planiranja podučavanja te na važnost jasne i primjerene povratne informacije učeniku o njegovim postignućima.

Vrednovanje pisanih radova u nastavi hrvatskoga jezika je složen proces praćenja učeničkih kompetencija i procjenjivanja postignutih rezultata učenika. Sudionicima je predstavljena metodologija izrade pisanih zadataka te su na primerima iz prakse prikazane moguće zamke pri kreiranju zadataka za pisani ispit znanja iz hrvatskoga jezika. Sudionicima je predstavljen je i mogući način prilagodbe pisanog ispita znanja za učenike s teškoćama u razvoju.

U Osnovnoj školi fra Mije Čuića u Bukovici 25. kolovoza 2025. održana je edukacija za učitelje hrvatskoga jezika s područja Hercegbosanske županije na temu Izazovi kurikulskog planiranja. Edukaciju je održala Dijana Mikulić, vanjska suradnica Zavoda za odgoj i obrazovanje. Učitelji koji su u prošloj školskoj godini izvodili nastavu u šestim razredima u uvodnom dijelu su razmijenili svoja iskustva izvođenja nastave po kurikulu. Učitelji su iskazali i potrebu za usklađivanjem e-Dnevnika vezano za unos bilježaka u rubriku ocjenjivanja te potrebu za usklađivanjem propisa kojima se definira rad učitelja.

U nastavku su učitelji osnažili svoja znanja o kurikulskom planiranju koje podrazumijeva komunikaciju i suradnju svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa. Pri planiranju učitelj razmišlja koje ciljeve želi postići, koje su primjerene strategije učenja i podučavanja, kako realizirati odgojno-obrazovne ishode i sadržaje te kojim postupcima vrednovati ishode. Sudionici su na primjerima iz prakse uočili da je povezanost s međupredmetnim temama i s drugim predmetima dio njihove svakodnevnice.

Da bi učitelj mogao pristupiti mikro planiranju na razini jednog nastavnog sata, potrebno je najprije kvalitetno planirati na makro razini, odnosno izraditi godišnji izvedbeni kurikul te su učitelji u radioničkom dijelu analizirali godišnji izvedbeni kurikul za hrvatski jezik u šestome razredu i kreirali godišnji izvedbeni kurikul za sedmi razred.

U organizaciji Zavoda za odgoj i obrazovanje 26. kolovoza 2025. godine u Bukovici je održana radionica za učitelje razredne nastave koji će u školskoj 2025./2026. godini izvoditi nastavu u drugim razredima osnovne škole. Radionicu je održala Ana Kordić, vanjska suradnica Zavoda za razrednu nastavu.

Na početku radionice iznešena su iskustva dosadašnje primjene kurikula u nastavi te prijedlozi za eventualno poboljšanje kvalitete nastavnog procesa. Učitelji su se upoznali s predmetnim kurikulima za drugi razred, njihovim posebnostima kao i razlikama u odnosu na dosadašnji nastavni program. Na temelju toga prošli kroz proces planiranja godišnjeg izvedbenog kurikula. Planirali su godišnji izvedbeni kurikul za sat razrednog odjela koristeći odgojno-obrazovne ishode međupredmetnih tema. Poseban naglasak je bio na vrednovanju po elementima propisanim kurikulima, odnosno vrednovanju po elementima koji se ne primjenjuju u prvom i/ili drugom razredu osnovne škole te posebnostima u vrednovanju nastavnog predmeta matematika. Učitelji su istaknuli potrebu za podrškom u smislu praćenja provedbe u svim aspektima njihova rada (usklađivanje podzakonskih akata, e-Dnevnik...).

25. kolovoza 2025. godine u Bukovici je održana radionica za učitelje razredne nastave koji će u školskoj 2025./2026. godini izvoditi nastavu u prvim razredima osnovne škole. Radionicu je održala Ana Kordić, vanjska suradnica Zavoda za razrednu nastavu.

Na radionici Planiranje i vrednovanje po novim kurikulima učitelji su povezivali odgojno-obrazovne ishode definirane kurikulima sa sadržajima kako bi izradili i/ili prilagodili godišnje izvedbene kurikule za sve nastavne predmete.

Također, prošli su put od ishoda definiranih kurikulima do opisne ocjene. Prisjetili su se elemenata vrednovanja za svaki nastavni predmet te kroz praktične vježbe planirali vrednovanje prema elementima definiranim kurikulima za svaki nastavni predmet.

Učitelji su postavljali kriterije vrednovanja te na temelju njih izrađivali razine učeničkih postignuća. Vrednovanje je kompleksan proces, a roditelji vide samo ocjenu te su učitelji osnaženi i u polju formuliranja opisne ocjene i načina bilježenja u e-Dnevniku.

Kao zaključak se nametnula potreba za kontinuiranom stručnom podrškom i usklađivanjem propisa kojima se definira rad učitelja.