Novosti

U Osnovnoj školi fra Mije Čuića u Bukovici je 26. veljače održan Stručni aktiv za učitelje razredne i predmetne nastave. Osim učitelja, aktivu su nazočile stručne suradnice i ravnateljica škole. Aktiv je vodila Gordana Nakić, stručna savjetnica za razrednu nastavu.

Teme Stručnog aktiva: „Stručni razvoj učitelja kao pretpostavka suvremene nastave i područja kompetentnosti – ključne potrebe i izazovi“ pobudile su interes te je Stručni aktiv obilježila otvorena i produktivna razmjena mišljenja uz aktivno sudjelovanje svih nazočnih.

Kompleksnost procesa poučavanja i učenja te promjene u odgojno-obrazovnoj praksi iziskuju neprestano stručno usavršavanje nastavnika kako bi bili osposobljeni za uočavanje i reagiranje na promjene koje se često prepoznaju tek u posljedicama koje imaju na procese poučavanja i učenja.

Upoznatost nastavnika s individualnim posebnostima svakog djeteta koje uključuju različite interese, sposobnosti i potencijale te pravo na odgoj i obrazovanje koje je usmjereno na postizanje primjerenog stupnja obrazovanja i uvjeta koji to omogućuju itekako zahtijeva nove kompetencije nastavnika. Profesionalni razvoj i veća autonomija nastavnika ključni su pokretači razvoja odgoja i obrazovanja što zahtijeva kontinuirani stručni razvoj koji vodi emancipaciji i samokritičnosti, a rezultira inovativnošću i boljom organizacijom i provedbom nastavnog procesa.

Izazovi suvremene nastavne prakse stavljaju nastavnika pred stalne izazove, osobito u kontekstu razvoja fleksibilnosti u poučavanju.

Iz perspektive cjeloživotnog razvoja, shvaćanje ključnih kompetencija rezultiralo je novim očekivanjima u vezi s ulogom nastavnika, a jednu od vrlo važnih promjena čini pomak s bavljenja sadržajem predmeta na upravljanje procesom učenja i uspješno reagiranje na potrebe učenja svakog pojedinog učenika. Shodno ovome je naglašena važnost nastavničke efikasnosti, uzimajući u obzir povezanost nastavničkih kompetencija i njihove uspješnosti u radu.

Na kraju se moglo zaključiti da poučavanje, već po samoj svojoj naravi uključuje rješavanje problema koji su kompleksni, dinamični, a nerijetko i nelinearni zbog čega je potrebno kontinuirano stručno usavršavanje i osnaživanje prosvjetnih radnike za izazove koje donosi suvremena nastavna praksa.

Na dvodnevnom radnom sastanku Radne grupe za predškolski kurikul i profesionalni razvoj odgajatelja koji je održan 16. i 17. veljače 2026. godine u Zenici, sudjelovali su predstavnici J.U. Zavod za odgoj i obrazovanje, Područni odjel Livno.

Organizator sastanka je EU za Predškolstvo – kvalitetno predškolsko obrazovanje za svako dijete, a voditelji: Boris Ćurković, Maja Jukić i Vesna Radulović.

Fokus sastanka bio je razmatranje koncepta Informacijskog sistema za praćenje kontinuiranog profesionalnog razvoja odgajatelja, kao i finaliziranje Izvještaja o sistemu kontinuiranog profesionalnog razvoja (KPR-a) u predškolskom odgoju i obrazovanju u Bosni i Hercegovini, modela KPR-a te pripadajućih alata na individualnom i institucionalnom nivou.

Kontinuirani profesionalni razvoj predstavlja jedan od temeljnih mehanizama osiguravanja kvalitete predškolskog odgoja i obrazovanja, pri čemu je njegov primarni cilj unapređenje neposrednog rada s djecom. Suvremeni pristupi naglašavaju da je riječ o dugoročnom, svrhovitom i praksom utemeljenom procesu usmjerenom na dijete i njegov cjelovit razvoj.

Ovaj je pristup osmišljen kao poticajan okvir koji omogućuje usklađivanje profesionalnog razvoja sa stvarnim potrebama odgojno-obrazovnih djelatnika u predškolskim ustanovama, a pritom se temelji kako na samovrednovanju pojedinca tako i ustanove u cjelini.

Osim stručnog usavršavanja u užem smislu, kontinuirani profesionalni razvoj uključuje i refleksivnu praksu, razmjenu iskustava među kolegama, sudjelovanje na stručnim skupovima te primjenu suvremenih pedagoških spoznaja u svakodnevnom radu. Time se potiče razvoj profesionalnih kompetencija, jačanje profesionalnog identiteta i izgradnja kulture učenja unutar ustanove.

Kontinuirani profesionalni razvoj stoga ne predstavlja jednokratan proces, već trajnu obvezu i odgovornost svakog odgojno-obrazovnog djelatnika, ali i ustanove u cjelini, s ciljem osiguravanja visoke razine profesionalnosti i kvalitete odgojno-obrazovne prakse. Stoga je od iznimne važnosti napraviti kvalitetan sustav KPR-a i pripadajućih alata koji će se koristiti na individualnom i institucionalnom nivou, što je i bio zadatak Radne grupe.

U prostorijama Zavoda za odgoj i obrazovanje u Širokom Brijegu danas je održan radni sastanak s predstavnicama Instituta za istraživanje migracija, s ciljem konkretiziranja aktivnosti koje proizlaze iz ranije potpisanog Sporazuma o suradnji.
Sastanku su nazočile ravnateljica Instituta Marina Perić Kaselj, znanstvena suradnica Instituta za istraživanje migracija Natasha Kathleen Ružić, te ravnateljica Zavoda Jadranka Bošnjak.
Tijekom susreta razgovaralo se o planiranju zajedničkih projektnih aktivnosti u području odgoja i obrazovanja, znanstveno-istraživačke suradnje te organizacije stručnih skupova i edukacija za odgojno-obrazovne djelatnike. Poseban naglasak stavljen je na razvoj projekata usmjerenih očuvanju kulturnog i nacionalnog identiteta, unaprjeđenju kvalitete nastave te povezivanju obrazovnih institucija u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj.
Sudionice sastanka usuglasile su okvirne smjernice buduće suradnje, uključujući pripremu zajedničkih prijava na domaće i međunarodne natječaje te realizaciju istraživačkih i edukacijskih aktivnosti tijekom tekuće godine.
Ovim radnim sastankom potvrđena je opredijeljenost obiju institucija za sustavnu i dugoročnu suradnju s ciljem jačanja stručnih i znanstvenih kapaciteta u području odgoja i obrazovanja.

Dana, 11. veljače 2026. godine u prostorijama Osnovne škole Grahovo je održan Stručni aktiv za učitelje razredne nastave. Aktiv je održala Gordana Nakić, stručna savjetnica za razrednu nastavu.

Na aktivu se razgovaralo o stručnom razvoju učitelja kao temelju suvremene nastave te ključnim potrebama i izazovima s kojima se učitelji u svom radu susreću.

Važnost učiteljskih kompetencija je ključno pitanje kvalitetnog obrazovanja, a obrazovanje i profesionalni razvoj učitelja ključno je pitanje u svakoj sredini koja nastoji unaprijediti svoj obrazovni sustav.

Brzi razvoj tehnike i tehnologije rezultirao je većom složenošću učiteljske uloge. Kurikulski pristup obrazovanju, model učenja i poučavanja temeljen na ishodima učenja i politika inkluzivnog obrazovanja samo su neki od momenata koji pred učitelja nameću nove pristupe, vrijednosti i očekivanja.

Učitelji su danas neprestano pred profesionalnim izazovima, promjenama, zahtjevima i tehnologijskim inovacijama zbog čega im je potrebna profesionalna podrška kako bi adekvatno odgovorili izazovima pred kojima se nalaze.

Sudionici su se složili kako postoji potreba za zajedničkim i kontinuiranim programom cjeloživotnoga učenja i podizanju profesionalnih kompetencija te su posebno naglasili potrebu za stručnim edukacijama iz likovne, glazbene i tjelesne kulture.