Novosti

Dana 11. travnja 2025. godine u Osnovnoj školi Ruđera Boškovića u Grudama održana je edukacija za odgojitelja s područja Županije Zapadnohercegovačke na temu Aktivnosti u funkciji razvoja komunikacijskih vještina. Voditeljica edukacije bila je Matilda Barać vanjska suradnica Zavoda za predškolski odgoj i obrazovanje.

Na početku edukacije odgojitelji su imali priliku vidjeti razliku između jezika, govora i komunikacije te načina na koji djeca predškolskog uzrasta razvijaju svoju komunikaciju. Tijekom edukacije stavljen je naglasak na to da su odgojitelji, odmah poslije primarnog doma, idući „modeli“ po kojem djeca razvijaju svoju komunikaciju. Jezik, govor i komunikacija kod djece ranog i predškolskog uzrasta ne uče se, nego razvijaju, a odgojitelji su osobe koje trebaju osiguravati kvalitetno prostorno-materijalno i socijalno okruženje.

Nadalje, odgojitelji su imali priliku osvijestiti i produbiti svoje znanje o važnosti centara aktivnosti, kako se oni organiziraju, kako se pune materijalima u svrhu poticanja razvoja komunikacije djeteta, kao i dječjeg cjelokupnog razvoja.

Pred kraj edukacije organizirana je radionica koja je za cilj imala pokazati kako se dijete cjelokupno razvija, te kako je odgojitelj stručnjak koji treba dobro poznavati faze razvoja djeteta te mu na taj način organizirati aktivnosti.

U razdoblju od 4. do 10. travnja 2025. održane su obuke za učitelje razredne nastave s područja Tomislavgrada (Hercegbosanska županija), te gradova Široki Brijeg i Ljubuški (Zapadnohercegovačka županija), na temu Kreiranje testova po ishodima učenja. Obuke je vodila Valerija Dodig, vanjska suradnica Zavoda za razrednu nastavu.

Svrha obuke bila je osnažiti učitelje u razumijevanju i primjeni koncepta ishoda učenja u svakodnevnoj praksi. Kroz teorijski i praktični rad, sudionici su imali priliku osvježiti i produbiti svoje razumijevanje Bloomove taksonomije koja je usko povezana sa suvremenim teorijama učenja i poučavanja. Jedan od važnih aspekata obuke bio je posvećen vrstama zadataka i pisanih provjera. Učitelji su analizirali različite tipove zadataka, razumijevajući njihove prednosti i nedostatke. Najvrijedniji dio obuke bio je praktičan rad. Učitelji su u manjim skupinama izrađivali konkretne primjere zadataka za 1. i 2. razred vodeći računa o povezanosti s odgojno-obrazovnim ishodima.

Povratne informacije učitelja bile su iznimno pozitivne. Smatraju kako je ovakav oblik stručnog usavršavanja potreban i poželjan, jer im omogućuje ne samo usvajanje novih znanja, već i refleksiju o vlastitoj nastavnoj praksi.